SDP i Možemo! obećavaju obračun s otpadnom mafijom i drastično smanjenje uvoza otpada

Uoči formalnog sklapanja predizborne koalicije, SDP i Možemo! predstavili su zajednički program za gospodarenje otpadom, prvu točku njihovog programa za nadolazeće parlamentarne izbore, procjenjuju da će za realizaciju planova iz programa trebati dva mandata i milijarde eura.

Program SDP-a i Možemo! "Otpad u Hrvatskoj: što ne valja i kako ćemo to popraviti?" temelji se na tri glavne točke – javna ulaganja u javnu infrastrukturu, drastično smanjenje uvoza otpada te sanacija nagomilanih ilegalnih odlagališta.

Kako pojašnjavaju, sortirnice, kompostane, bioplinska postrojenja, centri za gospodarenje otpadom i energane moraju biti u javnom vlasništvu kako bi to bila javna usluga, a ne 'playground za različite špekulante'. Otpad bi u Hrvatsku ulazio samo uz najavu, dokaz da ga netko može obraditi, a novac za sanaciju bi morao biti unaprijed položen, pri čemu taj proces treba učiniti skupim da se ne isplati uvoziti ga u Hrvatsku.

Iznose i podatak da je Hrvatska 2024. godine uvezla 871.255 tona otpada, a od 955 nezakonitih pošiljaka otkrivenih u toj godini samo je 11 zaustavljeno na cesti, a ostale su pronađene tek kad je otpad bio istovaren. Pritom je broj inspektora zaštite okoliša u pet godina sa 70 pao na 55, dok ih oni do 2035. godine planiraju imati najmanje 80.

Puna odgovornost države za sanaciju ilegalnih odlagališta

Programom predviđaju i da država preuzima punu odgovornost za sanaciju ilegalnih odlagališta, a da na otpadnu mafiju, umjesto komunalnih redara s 'kemijskom i blokićem', šalje policiju, USKOK, DORH, a trošak naplaćuje od onih koji su ostavili otpad. Napominju da je najveći teret rješavanja tog problema bačen na jedince lokalne samouprave (JLS) koje nemaju alate za sprečavanje ilegalnog odlaganja.

Imaju kritike i na Fond za zaštitu okoliša za kojeg navode da se ponaša kao financijska institucija jer je, kako tvrde, na računu oročio neutrošenih 600 milijuna eura umjesto da novac prosljeđuje u sustav i plaća komunalnim poduzećima gradova i općina, kojima otišlo tek 0,9 milijuna eura.

SDP i Možemo! najavljuju da će sustav gospodarenja otpadom promijeniti na način kako propisuje EU, počevši od smanjenja količine otpada, što znači da će proizvođač koji koristi nereciklabilnu ili prekomjernu ambalažu plaćati višestruko više naknade, a javne ustanove neće kupovati jednokratnu plastiku.

U gradovima i općinama prikupljalo bi se šest vrsta otpada

Centri za ponovnu uporabu bili bi aktivni u svim županijama, a u gradovima i općinama do 2030. odvojeno bi se prikupljalo šest vrsta otpada i tko odvaja više plaćao bi manje. Uz ostalo, uspostavilo bi se šest regionalnih javnih sortirnica s optičkim sortiranjem, koje bi bi bile u vlasništvu države preko Fonda. Izgradila bi se mreža 25 do 30 kompostana i šest do osam javnih bioplinskih postrojenja. Od 11 centara za gospodarenje otpadom sada radi 5, a program dviju stranaka predviđa da svih 11 centara budu povezani u jedan sustav, kao centri nove generacije.

Kada je riječ o energetskoj oporabi, energana u Zagrebu gradi se kao zajednički projekt Grada i države, dok za ostale namjeravaju izraditi plan koji bi uključivao Rijeku, Dalmaciju i Slavoniju, a energetski bi se oporabljivao samo otpad koji se ne može reciklirati. Od upisana 452 reciklažna dvorišta stvarno radi 300, a programom je predviđena da sva budu u pogonu, uz mobilna, kako bi do 2030. godine bila dostupna svakoj općini. Navode i podatak da danas ima 76 odlagališta, najviše na kršu, a previđaju zatvaranje za svako, počevši s onim na krševitim područjima.

Dva mandata i milijarde eura

Ističući kako je riječ o ogromnom problemu i velikom zaostatku za europskim zemljama, procjenjuju da će za realizaciju planova iz programa trebati dva mandata i milijarde eura.

U opširnom programu dvije su stranke istaknule da Hrvatska svake proizvede gotovo 1,9 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno, 486 kilograma po stanovniku, a uz to, primjerice, 2024. godine uvezla je još oko 900 tisuća tona što je gotovo polovina otpada koji sami proizvedemo. Polovina našeg otpada završi na odlagalištu, a reciklira se nešto više od trećine, dok je europski prosjek recikliranja 48 posto, navode. Europska unija traži od Hrvatske da dosegne 60 posto recikliranja do 2030. i 65 posto do 2035. godine, a nastavi li se sadašnjim tempom cilj za 2030. dosegnut ćemo tek 2050. godine, upozoravaju. Naglasili su da to ima i cijenu te iznijeli podatak da samo za plastičnu ambalažu koja se ne reciklira Hrvatska ove godine Europskoj uniji plaća 37,2 milijuna eura, što ide iz cijene otpada koju plaća svaki građanin. Po njima, glavni razlog za te probleme je u tomu što 'iza kante nema javnog sustava'. Naime, građani odvajaju otpad, ali nema dovoljno sortirnica, kompostana i postrojenja za obradu, a odvojeni otpad nema sigurnog kupca.

Osim gospodarenja otpadom, dvije stranke navode kako su među osam prioriteta njihove buduće vlade i zaštita prostora i okoliša, rad i stanovanje, zdravstvo, poljoprivreda i hrana, energetika, obrana i nacionalna sigurnost, obrazovanje i kultura te pravosuđe i institucije.

Povezane vijesti

• Istra plaća gospodarenje otpadom do 50 posto više, ali ostaje bez državne pomoći
• Radojčić o 37.000 tona opasnog otpada: "Kako je 600 kamiona prešlo granicu, a da nitko nije zavirio ni u jedan?"
• SDP želi specijaliziranu policiju za borbu protiv nezakonitih odlagališta