(Arhiva Glasa Istre)
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je tijekom saborske rasprave o prijedlogu Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu da Hrvatska tek normativno sustiže standarde Europske unije, dok na terenu – osobito u Istri – željeznički sustav i dalje ozbiljno zaostaje.
Naglasila je pritom da Hrvatska ima iznimno povoljan geografski položaj na europskim prometnim koridorima sjever–jug i istok–zapad, ali da se bez ulaganja u ključne regionalne pravce, poput istarskog, taj potencijal ne koristi.
"Povećanje kapaciteta i učinkovitosti željeznice može snažno potaknuti izvoz, razvoj logistike i industrijski rast. No bez ulaganja u ključne regionalne pravce, poput istarskog, taj potencijal ostaje neiskorišten", upozorila je.
Radolović je posebno istaknula da Istra i dalje nema izravnu željezničku povezanost s ostatkom zemlje, već se promet odvija preko Slovenije, što predstavlja ozbiljan infrastrukturni i razvojni problem.
Jedina izravna veza Pula – Zagreb prometuje vikendom, preko druge države, a koristi je vrlo mali broj putnika, što, kako kaže, pokazuje da se ne radi o funkcionalnom rješenju.
Upozorila je i na pogoršanje dostupnosti željezničkog prijevoza za studente.
(Press)
"Do prošle godine postojala je relativno funkcionalna veza Zagreb–Rijeka–Lupoglav–Pula koja je studentima omogućavala putovanje uz jedno presjedanje i u razumnom vremenu. Promjenom voznog reda ta je veza praktički ukinuta", rekla je.
Kao alternativa uveden je međunarodni vlak Zagreb–Ljubljana–Pula koji prometuje samo jednom tjedno, no, kako ističe, nije usklađen s potrebama studenata.
"Rezultat je da vlak često vozi gotovo prazan, što jasno pokazuje da se promet planira bez stvarnih potreba korisnika", dodala je.
Radolović je upozorila i na administrativne poteškoće, navodeći da se karte za međunarodnu liniju mogu kupiti isključivo na kolodvorima u Zagrebu i Puli, što je, kako kaže, suprotno digitalizaciji.
Ukazala je i na tehničke probleme infrastrukture – brzine na istarskim prugama kreću se oko 50 kilometara na sat, dok se modernizacijom planira povećanje na oko 80 kilometara na sat, što je i dalje znatno ispod europskih standarda.
Podsjetila je kako u deset godina nije obnovljen ni jedan metar istarske željeznice prema suvremenim standardima, dok su se u prošlosti pruge gradile znatno brže.
"Očito je da Hrvatske željeznice, kako tehnologija ide naprijed, nazaduju", poručila je.
Posebno zabrinjava, istaknula je, neizvjesnost oko ključnog projekta povezivanja istarske željeznice s ostatkom Hrvatske, odnosno Primorsko-goranskom županijom.
"HŽ Infrastruktura trebala je već pripremiti projektni zadatak i objaviti natječaj za izradu studijske dokumentacije, no do danas nema jasnih informacija o realizaciji", upozorila je.
Dodala je kako je izgradnja željezničkog tunela kroz Ćićariju nužan preduvjet za povezivanje Istre s ostatkom Hrvatske i europskim koridorima, uključujući Kopar i Trst.
Radolović je naglasila da nedostatak moderne željeznice izravno utječe na gospodarstvo Istre, jedne od najrazvijenijih hrvatskih regija.
"Bez kvalitetnog teretnog i putničkog prijevoza ograničava se razvoj poduzetništva, smanjuje investicijska atraktivnost i povećavaju troškovi poslovanja", rekla je.
Zaključno je poručila kako su europska sredstva dostupna, ali da nedostaje političke volje i operativne provedbe. Upozorila je i da bez izgradnje nove spojne pruge i tunela istarske željeznice nemaju perspektivu, što dugoročno može zakočiti razvoj gospodarstva i turizma.