Infrastrukturni problem

Istra bez željezničke veze s ostatkom zemlje. "Brže se gradilo u 19. stoljeću nego danas"

| Autor: Glas Istre
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je tijekom saborske rasprave o prijedlogu Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu da Hrvatska tek normativno sustiže standarde Europske unije, dok na terenu – osobito u Istri – željeznički sustav i dalje ozbiljno zaostaje.

Naglasila je pritom da Hrvatska ima iznimno povoljan geografski položaj na europskim prometnim koridorima sjever–jug i istok–zapad, ali da se bez ulaganja u ključne regionalne pravce, poput istarskog, taj potencijal ne koristi.

"Povećanje kapaciteta i učinkovitosti željeznice može snažno potaknuti izvoz, razvoj logistike i industrijski rast. No bez ulaganja u ključne regionalne pravce, poput istarskog, taj potencijal ostaje neiskorišten", upozorila je.

Istra bez izravne veze s ostatkom Hrvatske

Radolović je posebno istaknula da Istra i dalje nema izravnu željezničku povezanost s ostatkom zemlje, već se promet odvija preko Slovenije, što predstavlja ozbiljan infrastrukturni i razvojni problem.

Jedina izravna veza Pula – Zagreb prometuje vikendom, preko druge države, a koristi je vrlo mali broj putnika, što, kako kaže, pokazuje da se ne radi o funkcionalnom rješenju.

Upozorila je i na pogoršanje dostupnosti željezničkog prijevoza za studente.

(Press)(Press)

"Do prošle godine postojala je relativno funkcionalna veza Zagreb–Rijeka–Lupoglav–Pula koja je studentima omogućavala putovanje uz jedno presjedanje i u razumnom vremenu. Promjenom voznog reda ta je veza praktički ukinuta", rekla je.

Kao alternativa uveden je međunarodni vlak Zagreb–Ljubljana–Pula koji prometuje samo jednom tjedno, no, kako ističe, nije usklađen s potrebama studenata.

"Rezultat je da vlak često vozi gotovo prazan, što jasno pokazuje da se promet planira bez stvarnih potreba korisnika", dodala je.

Spora infrastruktura i administrativne prepreke

Radolović je upozorila i na administrativne poteškoće, navodeći da se karte za međunarodnu liniju mogu kupiti isključivo na kolodvorima u Zagrebu i Puli, što je, kako kaže, suprotno digitalizaciji.

Ukazala je i na tehničke probleme infrastrukture – brzine na istarskim prugama kreću se oko 50 kilometara na sat, dok se modernizacijom planira povećanje na oko 80 kilometara na sat, što je i dalje znatno ispod europskih standarda.

Podsjetila je kako u deset godina nije obnovljen ni jedan metar istarske željeznice prema suvremenim standardima, dok su se u prošlosti pruge gradile znatno brže.

"Očito je da Hrvatske željeznice, kako tehnologija ide naprijed, nazaduju", poručila je.

Ključni projekt bez odgovora

Posebno zabrinjava, istaknula je, neizvjesnost oko ključnog projekta povezivanja istarske željeznice s ostatkom Hrvatske, odnosno Primorsko-goranskom županijom.

"HŽ Infrastruktura trebala je već pripremiti projektni zadatak i objaviti natječaj za izradu studijske dokumentacije, no do danas nema jasnih informacija o realizaciji", upozorila je.

Dodala je kako je izgradnja željezničkog tunela kroz Ćićariju nužan preduvjet za povezivanje Istre s ostatkom Hrvatske i europskim koridorima, uključujući Kopar i Trst.

Posljedice za gospodarstvo

Radolović je naglasila da nedostatak moderne željeznice izravno utječe na gospodarstvo Istre, jedne od najrazvijenijih hrvatskih regija.

"Bez kvalitetnog teretnog i putničkog prijevoza ograničava se razvoj poduzetništva, smanjuje investicijska atraktivnost i povećavaju troškovi poslovanja", rekla je.

Zaključno je poručila kako su europska sredstva dostupna, ali da nedostaje političke volje i operativne provedbe. Upozorila je i da bez izgradnje nove spojne pruge i tunela istarske željeznice nemaju perspektivu, što dugoročno može zakočiti razvoj gospodarstva i turizma.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama