Eurozastupnički trolist: Baldini, Jakovčić i Flego
Istra nakon deset godina po prvi put nema zastupnika u Europskom parlamentu
(Foto: Privatna arhiva)
Prvi europski izbori u Hrvatskoj održani su 14. travnja 2013. godine, prije hrvatskog pristupanja EU koje se dogodilo 1. srpnja 2013. godine. Zastupnicima koji su tada izabrani u Europski parlament mandat je umjesto pet godina trajao samo godinu dana, jer su sljedeći redovni europski izbori održani 2014. godine.
Državnom izbornom povjerenstvu do ponoći 18. ožujka 2013. godine predano je 28 kandidacijskih lista s ukupno 336 kandidata, od čega trinaest iz Istre.
Na listi HDZ-HSP AS-BUZ bio je Ivan Bubić; SDP-HNS-HSU Marino Baldini; listi Hrvatskih laburista William Negri; na listi A-HSS Bruno Langer; na listi grupe birača Ivan Jakovčić, Darko Lorencin, Giovanni Cernogoraz i Viviana Benussi; SRP-a Vladimir Kapuralin, Jasna Tkalec i Davor Rakić; Akcije mladih Ivana Griparić, a na listi Pokreta za modernu Hrvatsku Željko Popović.
Arheolog prvi eurozastupnik
Iz Istre u Europski parlament ušao je jedino Marino Baldini (r. 1963.), arheolog i povjesničar umjetnosti, načelnik Općine Vižinade, koji je bio na listi koalicije SDP-a, HNS-a i HSU-a.
Glas Istre je početkom svibnja 2014. godine objavio: »Dok su neki eurozastupnici gordo krenuli u utrku po novi mandat, SDP-ov Marino Baldini, prvi koji je na tu dužnost došao iz Istre, razmišlja o nastavku političke karijere na drugim mjestima. Iza njega je godina dana mandata u Bruxellesu i Strasbourgu, u povijesnom prvom timu koji je tamo predstavljao Hrvatsku kao novu članicu EU-a«.
Baldini je tom prigodom rekao da je bilo intenzivno i zahtjevno: »Jedna od mojih prvih aktivnosti bila je vezana uz promet, a gotovo pola godine radio sam na novom zakonu za kartične transakcije, kao posebni izvjestitelj u sjeni. Također sam se zauzimao za mogućnost i potrebu da voda i upravljanje vodnim resursima ostane u javnoj ovlasti. Ta je djelatnost na samom početku dobila u samo dva dana višemilijunsku potporu građana Europske unije. Težište svog rada usmjerio sam na mlade, posebno studente«.
Spomenimo da je Baldini nakon Zagreba, Brisela i Strasburga otvorio ured u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Recimo također da je ured u Puli otvorio i eurozastupnik Jakovčić, ali na pulskim Giardinima.
Zavijorila se eu-zastava
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 2013. godine predsjednik Martin Schultz pozdravio je 12 novih zastupnika iz Hrvatske: Biljanu Borzan, Marina Baldinija, Olega Valjala, Sandru Petrović Jakovina, Tonina Piculu, Nikolu Vuljanića, Ružu Tomašić, Andreja Plenkovića, Dubravku Šuicu, Davora Ivu Stiera, Ivanu Maletić i Zdravku Bušić.
Tada se zavijorila hrvatska zastava ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu, a prvih dvanaestero europskih zastupnika iz Hrvatske stupilo je na svoju dužnost na ceremoniji na kojoj je hrvatsku i europsku himnu izvodila klapa Hrvatske ratne mornarice »Sveti Juraj«.
»Danas je za Hrvatsku povijesni dan, dan radosti koju s Hrvatskom dijeli cijela Europa«, rekao je tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, koji je predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu predao hrvatsku zastavu.
»Ovaj svečani čin podizanja hrvatske zastave ispred predstavničkog tijela EU znači da je Hrvatska ponovno osigurala svoje mjesto u europskoj obitelji«, rekao je Josip Leko, koji je govor završio citirajući Tina Ujevića: »Hrvatska utoliko bogatija biva koliko prima da bi vratila dalje«.
I u dvorani za plenarne sjednice u Strasbourgu postavljena je hrvatska zastava, a predsjednik Schulz otvorio je sjednicu opaskom da već dugo nije vidio takav entuzijazam oko europske ideje kakav je vidio noć prije u Zagrebu, na proslavi na Trgu bana Jelačića.
Ostvarenje politčkog sna
Za Europski parlament 2014. godine Hrvatska je birala jedanaest predstavnika. Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a glasači su odlučivali između 25 lista i 275 kandidata.
HDZ-ova koalicija dobila je šest eurozastupnika; Kukuriku koalicija četiri, a Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) jednu zastupnicu (Mirelu Holy zamijenit će dr. Davor Škrlec).
Zanimljivo je kako je Ivan Jakovčić (r. 1957.) ipak postao eurozastupnikom. Ipak zato, mada mu je bila velika želja ući u Parlament, nije uspio u prvom navratu, i za to optužio tadašnjeg premijera Vlade Zorana Milanovića, već nakon što je Neven Mimica, zastupnik Kukuriku koalicije (SDP-HNS-IDS-HSU), imenovan povjerenikom za pitanja potrošača, a potom za međunarodnu suradnju i razvoj. Tako se Ivan Jakovčić pridružio Biljani Borzan, Jozi Radošu i Toninu Piculi.
Jakovčić je svojedobno izjavio: »Ja sam nakon prve godine nesnalaženja postao najaktivniji zastupnik u Europskom parlamentu. Najviše govora, najviše tema, najviše deklaracija i amandmana sam izložio. Vodio sam i odlučujuću bitku za teran jer da nisam, danas bi Istra imala samo malvaziju«.
I još: »Apsolutno sam zadovoljan svojom ulogom koju sam tamo odradio. Ja sam svoje političke snove ostvario, zastupao sam specifičnosti i interese našeg teritorija, Istre, Rijeke, Kvarnera... Još smo se Jozo Radoš i ja zajedno borili da se Hrvatska ucrta u razne prometne koridore što danas omogućuje vladi i ministru Butkoviću da lagano dođe do europskih novaca za njihovu realizaciju. U Europskom parlamentu je važno da se zastupnici specijaliziraju za određene problematike«.
Flego prekinuo eu-vezu
Valter Flego (r. 1972.), jedini kandidat iz Istre koji je imao izgleda osvojiti drugi mandat u Europskom parlamentu, to nije uspio. Flego je bio nositelj Fair play liste 9 koja, kako je izjavio tijekom kampanje, »spaja najjače regionalne opcije, ali i jake individualce«. Listu 9 činile su dvanaest političkih stranaka: IDS, Nezavisna platforma Sjever, SDSS, Socijaldemokrati, HSLS, HNS – liberalni demokrati, PGS, Narodna stranka – Reformisti, Unija Kvarner, Istarska stranka umirovljenika, Lista za Rijeku i Demokrati.
Pet godina ranije u kampanji za Europski parlament bila je Amsterdamska koalicija, koju su činile šest stranaka, a prvi na listi bio je Valter Flego i postao eurozastupnikom. Amsterdamsku koaliciju činile su stranke: GLAS, IDS, HSS, PGS, Demokrati i Hrvatski laburisti – Stranka rada.
Analitičari žale što Flego napušta Brisel, jer nećemo imati svog zastupnika unutar Renew Europe, grupe liberalno-demokratskih stranaka. To je šteta, jer je Flego bio prilično utjecajan unutar liberalno-demokratskog političkog miljea u Parlamentu.
Flego je bio angažiran u jednim od najvažnijih programa EU-a »Digitalna Europa«, te u uključivanju Hrvatske u velike europske koridore. Kao predstavniku Hrvatske u odboru za transport i turizam, usvojeno je njegovih osam amandmana. Usto, u četiri navrata, u vrlo važnim strateškim temama za Hrvatsku, uspio je objediniti sve hrvatske zastupnike u Parlamentu. Bili su to koridori, Schengen, odnosno ključno pismo Komisiji nakon što su se Slovenci negativno izjasnili, novac za obnovu Sisačko-moslavačke županije od potresa te nova direktiva o vozačkim dozvolama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
