RIBLJE VRSTE

Je li vam kantar na popisu ciljanih ribljih vrsta? Ovo su pozicije na kojima ga možete pronaći

| Autor: Boris Bulić
(Privatna arhiva)

(Privatna arhiva)


Kantar (Spondyliosoma cantharus, Linnaeus, 1758) je riba iz porodice ljuskavki (Sparidae).

U dužinu naraste 45 centimetara, a bude težak do 2,5 kilograma. Prosječna težina najčešće lovljenih primjeraka je 0,5 kilograma. Ima zdepasto i donekle nabijeno tijelo s malom glavom i isturenim ustima, koja kriju niz poput pilice međusobno spojenih čunjastih zuba.

Boje je tamnosive, sivo-smeđe, do sivo-maslinaste, sa strane sjajne, srebrnkastosive, a prema trbuhu srebrnobijele. Uzduž tijela se protežu zlataste prugice, a okomito široka tamna zasjenjenja.

Kantar je protandrični hermafrodit, a spolnu transformaciju doživljava s pola kilograma težine.

Ženke su sivkasto-srebrnkasto obojane sa smeđim prugama, a zreli mužjaci u doba mrijesta išarani plavkasto-tirkiznim linijama s karakterističnom ‘grbom’. Stareći sve više tamne, poprimajući zelenkasto-plavkasti odsjaj.

Zbog izrazitih razlika među spolovima, ne tako davno unatrag, vjerovalo se da je riječ o dvije različite vrste.

Iako ostavlja dojam snažne i potencijalno eksplozivne ribe, zbog relativno malih i nerazvijenih peraja kantar je spor i izrazito loš plivač. To je svakako dodatan razlog koji ga veže uz dno na kojem pronalazi sve što mu treba, od zaklona do hrane.

Drugu ribu gotovo nikada ne proganja, a poznato je i da nema izrazitih prirodnih neprijatelja.

Rasprostranjen je duž cijele Jadranske obale, no najbrojniji je u Zadarskom i Šibenskom akvatoriju, te oko Visa i Lastova. Preferira tvrda kamenita i ljušturasta dna, i to izvan pučinskih rubova otoka, od 5 pa sve do 150 metara dubine.

Uglavnom živi raspršeno, u kolonijama, dok jata formira tek krajem zime i početkom proljeća u vrijeme mrijesta.

U ribolovu iz barke, kantara valja potražiti na rubovima brakova i to uvijek na strani koja je u zavjetrini kurenta. Ukoliko je brak dug i linijski položen u smjeru kurenta, tada kantara možemo pokušati loviti na oba ruba. Budući relativno neosjetljiv na termoklin, ravnomjerno nastanjuje veći dio padina uključujući i širi pojas podnožja braka.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter