BIOLOG prof.dr.sc. JAKOV DULČIĆ, GOST ZELENE KNJIŽNICE U PULI

Čovjek je najveći problem za morski eko-sustav

| Autor: Helena MOSTARKIĆ GOBBO
Pomor (nasukavanje) ribe na pulskoj Valelungi 2013. (Snimio Milivoj Mijošek)

Pomor (nasukavanje) ribe na pulskoj Valelungi 2013. (Snimio Milivoj Mijošek)


"Ljudi traže rješenja, ali jednom kad se nešto dogodi u moru, vrlo je teško, gotovo nemoguće, vratiti stanje unazad", upozorio je biolog prof.dr.sc. Jakov Dulčić na predavanju u Sveučilišnoj knjižnici u Puli pod naslovom "Promjene u bioraznolikosti ihtiofaune Sredozemnoga i Jadranskoga mora: postoje li razlozi za zabrinutost?" Kao gost Zelene knjižnice Dulčić je istaknuo da je bioraznolikost Sredozemnog mora danas suočena sa značajnim strukturnim promjenama flore i faune, a slične promjene zabilježene su i u Jadranu.

- Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća različiti čimbenici kao što su klimatske promjene, antropogene aktivnosti i migracije vrsta u Sredozemno more, promijenili su sastav sredozemne odnosno jadranske ihtiofaune, rekao je znanstvenik.

U Sredozemlju 188 egzotičnih riba

Zato nakon važne znanstvene monografije "Ribe Jadrana", s izdanjima iz 1948. i 1965. godine, 1996. pokazala se potreba za novim popisom vrsta pa je 2020. izašla knjiga pod naslovom "Ihtiofagija Jadranskog mora", čiji je Dulčić koautor, a u kojoj je zabilježen značajan porast vrsta riba u Jadranu.

- Broj vrsta riba raste i još će rasti, a više je uzroka tome. Važno je naglasiti da na popisu riba u Jadranskom moru mjesto zauzimaju i nemediteranske vrste koje uglavnom zbog globalnog zatopljenja pristižu u vode koje im nisu prirodno stanište. Najveći broj ribljih vrsta bilježi se na srednjem i južnom Jadranu. Opsežna istraživanja provedena u posljednjim desetljećima omogućila su prepoznavanje vrsta koje prethodno nisu zabilježene ili prijavljene s ovog područja. U Sredozemnom moru je dosad zabilježeno 188 egzotičnih vrsta riba od kojih su mnoge lesepsijski migranti indo-pacifičkog porijekla, rekao je Dulčić.

Jakov Dulčić na predavanju u Sveučilišnoj knjižnici (Snimila Helena Mostarkić Gobbo)Jakov Dulčić na predavanju u Sveučilišnoj knjižnici (Snimila Helena Mostarkić Gobbo)

Kao razloge nalaza novih riba u Jadranu naveo je nedovoljno istraženu ihtiofagiju u dubokom južnom Jadranu i povećan intenzitet istraživanja uz primjenu adekvatnih alata. Nadalje, tu su i neki neriješeni sistematski i drugi statusi vrsta, nove tehnike i metode istraživanja, poglavito na prethodno nedostupnim područjima, klimatski i oceanografski procesi te ostali fenomeni poput prekomjernog izlova.

- Ribarska industrija je u vrijeme bivše države bila jedna od najvećih izvoznika ribljih konzervi, počevši od Slovenije pa nadalje, rekao je Dulčić podsjetivši da je cjelokupna proizvodnja ribljih konzervi išla za vojske nesvrstanih zemalja. Dodao je da, između ostaloga, povećan salinitet i temperatura privlače nove vrste riba u Jadransko more. Osim klimatskih promjena, za uzroke ugroženosti Jadrana navodi ribolov, degradaciju staništa, zagađenje, unutarnje čimbenike, uznemiravanje, alohtone vrste i ostale razloge.

Regionalno izumrle i ugrožene vrste

- Još uvijek samo pretpostavljamo kakav je utjecaj novopridošlih vrsta, rekao je Dulčić dodavši ključnu rečenicu: "Čovjek je najveći problem za morski eko-sustav". Pojasnio je da je plastika u moru jedan od razloga što ribe na plutajućim objektima, kojima se mogu prilagoditi, dolaze u druga mora i tamo pokušavaju opstati. Naveo je da je u Hrvatskoj dva posto regionalno izumrlih vrsta riba, četiri posto kritično ugroženih, devet posto ih je ugroženo, osam posto su ranjive skupine riba, 15 posto ih nije ugroženo, 26 posto ih je najmanje zabrinjavajućih, a za čak 38 posto podaci su nedostatni.

Apostrofirao je i probleme poput porasta temperature mora i porasta razine mora te istaknuo da će, prema nekim predviđanjima, do 2050. godine neki gradovi na Jadranu biti ozbiljno ugroženi do granice potapanja. "Nikad nisam mislio da ću se baviti ribama, ali sjajne su, uopće ne govore i ne bune se", duhovito je zaključio prof. Dulčić.

Biološka invazija

Od 15 zabilježenih lesepsijskih vrsta riba u Jadranu, Lagocephalus sceleratus, Fistularia commersonii i Siganus luridus bile su jedine vrste zabilježene više puta i s geografski raštrkanim zapisima sugerirajući uspješnu biološku invaziju. Vatrenjača Pterois miles pokazuje brzo geografsko širenje u Sredozemnom moru od 2012. godine i to uglavnom u istočnom dijelu Sredozemlja. Nedavni zapisi o nalazima u Jonskom i Jadranskom moru ukazuju na činjenicu da bi to trebao biti znak upozorenja te postoji hitna potreba za poduzimanjem i promicanjem mjera kontrole.

- Utjecaj uspješnih kolonizatora na izvorne zajednice u Jadranskom moru još nije potpuno poznat, no u istočnom dijelu Sredozemlja je vrlo velik. Međutim, brzina bioloških invazija sugerira da bi potencijalni negativni učinci mogli postati vrlo relevantni u bliskoj budućnosti, ističe biolog.

Nagrađivani znanstvenik i sveučilišni profesor

Jakov Dulčić znanstveni je savjetnik u trajnom izboru iz područja prirodnih znanosti, polje biologije, u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, gdje radi od 1989. godine. Voditelj je Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov. Redoviti je profesor na sveučilištima u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu i Bologni. Glavni je i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Acta Adriatica koje izdaje Institut za oceanografiju i ribarstvo te član uredničkih odbora drugih znanstvenih časopisa. Autor je i koautor osam knjiga i triju monografija te više od 500 znanstvenih radova.

Dobitnik je Nagrade grada Splita 2010. godine, Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena dostignuća u prirodnim znanostima i matematici 2012., Državne nagrade za znanost 2013. te godišnje nagrade Instituta za oceanografiju i ribarstvo 2021. za popularizaciju znanosti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater