Riječanin Denis Deloga dvadeset i pet godina se borio protiv psorijaze. Potom je obolio od multiple skleroze. Njegov se život pretvorio u pakao, prošao je sve moguće bolnice tragajući za izlazom iz tunela. Na tom putu pomogla mu je funkcionalna medicina, ona koja traga za uzrocima bolesti. Spas je stigao radikalnim preokretom načina prehrane. Osobno iskustvo je opisao u knjizi "U šumi" predstavljenoj u petak na imanju Ivana Kovača u Radošima na cesti prema Poreču. Osobni obračun s oboljenjem ispričao je onima koji su se odazvali pozivu obitelji Kovač koja je vlastitu farmu i izletište pretvorila u prvu Paleo farmu u Istri.
Nakon dugogodišnjeg rada u sportu i turizmu i proživljene drame ovisnosti Ivan Kovač je preokrenuo svoj život baveći se pčelarstvom te snažnom potporom obitelji utemeljio OPG, vratio se prirodi i zdravom životu. Susret s Riječaninom Denisom Delogom odredio mu je daljnji put: otvaranje prvog Paleo agroturizma.
Nasljeđe iz paleolitika
Temeljna polazna postavka paleo prehrane je da je osnovni genetski dizajn suvremenog čovjeka jednak onome koji je oblikovan još u paleolitiku. Homo sapiens je jednak kao i u vrijeme koje je prethodilo nastanku prvih velikih civilizacija. To je vrijeme kada je čovjek bio sakupljač i lovac, vrijeme prije radikalnih promjene u prehrani pojavom poljoprivrede i prevlasti žitarica među namirnicama. U suvremenom svijetu dominiraju žitarice, dominira gluten a naš organizam nije dizajniran za njih.
- To vam plastično izgleda kao kad bi dizelski motor napajali benzinom, objasnio je vrlo jednostavno Deloga i pozvao na povratak primjerenom stilu prehrane.
Početkom dvadesetog stoljeća svaki je stanovnik SAD-a godišnje trošio oko pet kilograma šećera. Danas je potrošnja po stanovnika porasla na nevjerojatnih 50 kilograma. Ako se hoćete uspješno oduprijeti bolestima našeg doba izbacite iz prehrane žitarice, eliminirajte gluten i sve šećerne proizvode, vratite se iskonskoj prirodnoj hrani. Zahvaljujući paleo prehrani ja sam pobijedio multiplu sklerozu. Paleo dijeta uzima sve više zamaha, danas predstavlja nevjerojatan turistički trend. U Splitu je niknuo i jedan paleo hotel. Gosti se hrane plodovima vrta koji se obrađuje oko hotelskog zdanja, ispričao je Deloga. Ako izbaciš šećer priroda ti nudi med, uz meso jedan od temeljnih sastojaka paleolitske prehrane našeg pretka homo sapiensa.
Za bogatije turiste
Priča je intrigantna jer se temelji na osobnom iskustvu poput onog američke doktorice Terry Wahls čije je iskustvo u borbi protiv multiple skleroze preuzeo u cijelosti i naš Deloga koji tvrdi da se danas preko četrdeset milijuna Amerikanaca priklonilo toj dijeti koja se bazira na isključenju glutena i šećera.
Današnji trgovački lanci nude sve vrste proizvoda od žitarica bez glutena, ekološka prehrana uzima sve više maha, ali se otvara pitanje ekonomičnosti. S obzirom na prosječnu platežnu moć današnjeg hrvatskog potrošača broj onih koji mogu svakodnevno slijediti uputu je ograničen. Deloga je i sam priznao da turizam koji se u prehrani drži pravila paleo ishrane povlači goste sa težim novčanikom. Radi se o turizmu višeg nivoa, za goste jače platežne moći. Ivan Kovač je nazočnima ispričao da je nedavno potpisao sporazum sa jednom agencijom koja će mu tokom cijele godine dovoziti goste na paleo farmu.
Glavni sadržaji tematske farme obitelji Kovač su pčelinjak, med, proizvodi od meda, apiterapija, inhalacija iz košnice, kušaona meda, pčelarska koliba, nasadi ljekovitog i mediteranskog bilja, povrtnjak sa sezonskim povrćem, domaće životinje i perad, sve po standardima ekološke proizvodnje. Dakle, nemojte očekivati fuže, njoke, pljukance, pizze, domaći kruh pod pekom, buculaje, fritule, kroštule. Na Paleo farmi Remedy u Radošima pokraj Žbandaja nudi se jedna druga Istra. U biti ono što svim proizvođačima hrane u Istri ne nedostaje je tržište, jer turizam donosi milijune gostiju koji kupuju i troše. Ivan Kovač se opredijelio za paleo dijetu: ima svoj med, kozji sir, ima svoje kokoši, patke, povrće, mediteransko bilje, a s obzirom da su par kilometara dalje od imanja hoteli porečke, vrsarske, funtanjanske i tarske rivijere može računati na ogroman godišnji potencijal gostiju, a među njima bit će svakako i paleo- potrošača.
Nakon što je Denis Deloga zaokružio priču o paleo dijeti, prof. Dražen Lušić, s medicinskog fakulteta u Rijeci, iznio je cijeli niz korisnih informacija o stanju pčelarstva u Hrvatskoj, tržištu meda i mednih proizvoda. Skupu su nazočili i Nikola Bićanić i Nediljko Landeka kao predstavnici šest istarskih pčelarskih udruga koje okupljaju oko 420 pčelara čija se produktivna snaga procjenjuje na preko 12.000 košnica. U svom stručnom izlaganju prof. Lušić se među ostalim dotaknuo škakljive teme patvorine, jer med uz vino i maslinovo ulje spada u najčešće patvorene proizvode.
- Plasman meda u Istri nije problematičan ali podliježe nelojalnoj konkurenciji jer gotovo 40 posto meda na hrvatskom tržištu je patvoreno. Reći ću s razumljivom dozom ironije da je najveći proizvođač meda u Hrvatskoj kontejnerski terminal u Rijeci, ustvrdio je prof. Lušić koji je dodao kako je ove godine u Hrvatsku ušlo više od 1.000 tona patvorenog meda koji se potom miješa s lokalnim. Krivnju ne treba svaliti tek na trgovce, dio odgovornosti otpada i na same proizvođače, pa slijedom toga je ustvrdio da država mora iznaći rješenja da se tome stane na kraj i to uvođenjem strože carinske kontrole i zakonske obveze utiskivanja na ambalaže točne informacije o sastojcima i porijeklu meda.
(Elio VELAN)