Vina koja u nazivu imaju imena Luna, Stella i Korona nazvana su po konjima Josipa Frankovića. Naime, konji su njegova druga velika strast, a nerijetko ga se može vidjeti kako upravo jašući obilazi svoje vinograde

Trostrukim zlatom ovjenčana je malvazija Korona iz berbe 2016. vinarije Franković u Bujama. Na Festivalu malvazije u Portorožu nagrađena je zlatnom medaljom, kao i na ovogodišnjoj Vinistri. Najsjajnija među njima je zasigurno zlatna medalja s ovogodišnjeg londonskog ocjenjivanja Decanter
World Wine Awards. Sjajan je to uspjeh za ovu relativno mladu vinariju, koju je Josip Franković u Bujama utemeljio 2009. godine. Grožđe dobiva sa sedam hektara vinograda na čuvenom položaju Santa Lucia nedaleko Buja (u neposrednom susjedstvu su vinogradi iz kojih dolaze najbolje etikete vinarije Kozlović). Polovicu Frankovićevih nasada na Santa Luciji čini malvazija, ostalo su chardonnay, sauvignon blanc, teran i cabernet sauvignon, a muškat za dvije svoje etikete kupuje od kooperanata.

Na vinskoj karti vinarije Franković trenutačno je deset etiketa: to su ponajprije svježa i u inoxu odnjegovana vina malvazija, chardonnay i sauvignon blanc; zatim poluslatki momjanski muškat Luna bianca; slatki passito momjanski muškat Luna d'oro; rose Luna Rosa (od po trećine cabernet sauvignona, terana i merlota); odležani i u drvu odnjegovani teran i cabernet sauvignon; pjenušac Stella (od 40 posto malvazije, 40 posto chardonnaya i 20 posto sauvignon blanca) i naposljetku zvijezda ove naše priče, odležana sur lie malvazija Korona.

Tri konja, za tri vina

Evo i jedne zanimljivosti i originalnosti iz ove vinarije. Vina koja u nazivu imaju imena Luna, Stella i Korona nazvana su po - konjima Josipa Frankovića. Naime, konji su njegova druga velika strast, a nerijetko ga se može vidjeti kako upravo jašući obilazi svoje vinograde.

Grožđe za trostruko zlatnu malvaziju Korona raste u vinogradu zasađenom prije svega šest godina i koji tek ulazi u punu zrelost, a bere se petnaestak dana nakon termina uobičajenog za klasičnu
malvaziju.

- Time dobivamo veći postotak alkohola, bolju strukturu i onaj predivan miris po prezrelom grožđu,
uz fine tanine koje kasnije dobiva odležavanjem u drvu, objašnjava Franković.

Te 2016. godine grožđe za malvaziju Korona pobrano je oko 15. rujna, a prešani su cijeli grozdovi, bez muljanja. Uslijedila su tri dana hladne maceracije uz miješanje, a zatim je mošt pretočen u inox bačve na kontroliranu fermentaciju koja je potrajala sedam-osam dana. Zatim je mošt zajedno s talogom pretočen u drvene bačve u kojima je fermentacija dovršena i u kojima je nakon fermentacije, bez pretakanja, vino ostalo sazrijevati narednih godinu dana. Tijekom tih godinu dana ova je malvazija zasluživala svoj sur lie atribut: tijekom prvog mjeseca talog je promiješan svakih osam dana, u drugom mjesecu svakih desetak dana, u trećem mjesecu svaka dva tjedna, a od četvrtog mjeseca
do kraja miješalo se jednom mjesečno. Zatim je iz drvenih bačava u kojima je dozrijevala ova malvazija pretočena u veliku inox bačvu na mjesec-dva radi sljubljivanja, potom je napunjena u boce koje bi trebale odležati bar godinu dana.

Tri godine

Ukupno dakle od berbe pa do spremnosti boce malvazije Korona za puštanje u prodaju
treba proći između dvije i pol i tri godine! To znači da ova malvazija, iako je dobila već tri zlatne medalje, još nije na tržištu, dakle, istinski se vinoljupci trebaju još malo strpjeti; ali to ujedno znači da će pred domaću publiku ova malvazija izaći u još boljoj kondiciji od one kakvom su je doživjeli ocjenjivači koji su joj dodijelili tri zlatna odličja. Za utjehu, ili za ohrabrenje onima koji su spremni toliko čekati, Josip Franković procjenjuje da u Koroni iz 2016. leži potencijal za njezino čuvanje i dulje od deset godina!

Trostruko zlatna malvazija Korona sur lie iz 2016. ima 14,5 posto alkohola i najbolje ju je posluživati ohlađenu na 14 stupnjeva, što za malvaziju nije ni previše ni premalo. Boja joj je svijetlo-zlatna, zamjetno zagasitija od klasične malvazijine boje ali i dosta svjetlija od uobičajene boje predikatnih vina. Odmah po natakanju u čašu ova malvazija oslobađa raskošne voćne mirise s dominacijom arome kore zrele dunje, za kojom se razliježu arome vanilije, slatkih začina, cvjetnog meda, bijelog cvijeća, i tanušne vrckave citrusne note. U okusu će voćne arome još više dominirati i raširiti se zanimljivom paletom aroma, od banane i naranče pa sve do oraha, uz izrazitu kremoznost i dugotrajnost u ustima, a završni je dojam da je ova malvazija savršeno okusno izbalansirana.

Zanimljivo je da je malvazija Korona prilično novi proizvod iz vinarije Franković. Prva berba od
koje je napravljeno ovakvo vino je ona iz 2015. godine, i tu Koronu je Franković iz čiste radoznalosti poslao na Decanterovo ocjenjivanje 2017. godine, i dobio za nju srebrnu medalju. Te je godine veću pažnju privukla zlatna Decanterova medalja koju je dobio njegov passito muškat Luna d'oro. Ni s ovogodišnjim Decanterovim zlatom Korona nije bila usamljena: u vinariju Franković stigla je i srebrna Decanterova medalja za teran iz berbe 2017., koji je naravno još na odležavanju.

- U godinu dana Korona je kod Decantera napredovala od srebra do zlata što znači da smo ju prilično usavršili, a u trećoj godini, iz berbe 2017., bit će još bolja, jer sad znamo kako s njom postići savršenu harmoničnost a da ništa u njoj ne strši, kaže Franković.

Riba i sirevi

Što ponuditi uz tako dojmljivo vino? Tvorcu Korone prvo na pamet padaju odležani francuski sirevi, zatim neka dobra riba, pa jela ispod peke, ali sve je to dosta općenito, pa se u razgovoru prisjećamo jednog izuzetnog jela koje je jednom prigodom pripremio chef David Skoko: filet brancina u umaku od šafrana, to je savršeno jelo za sljubljivanje s malvazijom Korona! I naravno, nitko neće imati ništa protiv ako se Korona ponudi na kraju obroka, kao meditacijsko vino, da gosti njezin okus u ustima ponesu sa sobom i da im još dugo traje.

Upravo je to naglašavanje jedinstvenog okusa malvazije Korona bilo ideja vodilja nedavnog prvog javnog predstavljanja Frankovićevih vina izvan Istre, u poznatom zagrebačkom restoranu Dubravkin put. Vinski promotor bio je sommelier Sandi Paris, koji je predstavljanje vina poetski obogatio kao interpretaciju vinske umjetnosti Josipa Frankovića i njegove djece, sina Marija te kćeri Laure i Jane. Zato je bilo nekako logično da je trostruko zlatna Korona bila ponuđena prva, i to samo uz grisine, kako njezin jedinstveni okus ne bi podlegao nikakvom utjecaju. Kušana su tom prigodom i druga Frankovićeva vina, uz minimalističke finger-food zalogaje uglavnom od ribe, i vrlo se skladna priča razvila iz te okusno-mirisne sprege s atmosferom kao na nekom fancy partiju, recimo na nekom
filmskom setu u pauzi snimanja. Lanjsko i ovogodišnje Decanterovo zlato, i vina ne samo za uživanje nego i za prepričavanje, lansirala su u vrlo kratko vrijeme vinariju Franković u istarsku prvu ligu.

(PIŠE Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti

• Za učenike iz Splita i Omiša i njihove pratitelje kućna izolacija
• Pulski gimnazijalci i profesori koji su bili na izletu u Veneciji od sutra u školi
• Ministar zdravstva potvrdio: Svih šest uzoraka pacijenata sa sumnjom na KORONAVIRUS JE NEGATIVNO