Model C1 (1953. - 1962.) bio je, za američke pojmove, mali dvosjed (425 x 177 x 119 cm) s oplatom od stakloplastike, što je masu smanjila na 1290 kg, ali s nejakim rednim 'šestakom' (3859 ccm/152 KS) i 2-stupanjskim automatskim mjenjačem, do dolaska moćnog 4.3 V8, nije imao dovoljno ‘špirita’ (11,5 s/161 km/h) za fanove 'mišićavih' jurilica

General Motors je razmjerno brzo reagirao na rastuću popularnost europskih sportskih automobila u SAD, potenciranu individualnim uvozom od strane američkih vojnika, povratnika sa Starog kontinenta. 

Već je 1951. počeo razvoj otvorenog sportskog dvosjeda, čiju će atraktivnu karoseriju dizajnirati Harley Earl, a bit će proizvođena od novog, čudesnog plastičnog materijala, označavajući novu eru u svijetu automobila. 

Prvi je, zapravo već za produkciju spreman prototip dovršen je 22. prosinca 1952. i predstavljen publici u siječnju sljedeće godine, u New Yorku . General Motors je 1950. počeo organizirati putujuće izložbe svojih novih i konceptnih modela te iskoraka u području tehnologije, zvanu Motorama. 

Uvodna za 1953. održana početkom godine na New York Auto Show. U sklopu game novih modela predstavljen je za američke pojmove maleni sportski dvosjed s karoserijom od novog, revolucionarnog materijala, stakloplastike. 

Dizejner Harvey J. Earl bio je više nego svjestan rastuće popularnosti europskih sportskih automobila na američkim cestama te je odlučio je predstaviti model koji će im moći parirati. Corvette se pokazala toliko popularnom među posjetiteljima Motorame da su je brže-bolje odlučili pustiti i u serijsku proizvodnju. 

Niti šest mjeseci kasnije, na današnji je dan, 30. lipnja 1953., prvi primjerak sišao s proizvodne trake u mjestu Flint, u saveznoj državi Michigan. Tony Kleiber, radnik s tekuće vrpce, dobio je čast da proveze prvi primjerak s proizvodne vrpce. 

Roadster (tek kasnije, kad će dobiti moćniji motor V8, počet će se koristiti naziv Muscle Car), za američke pojmove malih gabarita (425 x 177 x 119 cm) imao je klasičnu krutu pasiju s nosećim skeletom od čeličnih cijevi te karoseriju od kompozitnog polimera ojačanog staklenim vlaknima (stakloplastike). 

Samo je otprilike pola produkcije prve Chevrolet Corvette uistinu našlo kupce, ostali su besplatno podijeljeni direktorima i VIP osobama u svrhu promocije novog modela

<span "="" white-space:="" pre-wrap;"="">S dinamičke je strane prva Corvette bila poprilično razočaranje, do dolaska V8 motora dvije godine kasnije performanse neće biti na razini izgleda.

Premda je od stakloplastike masu smanjila na 1290 kg, s ‘nejakim’ rednim 6-cilindrašem (3859 ccm/152 KS) i 2-stupanjskim automaskim mjenjačem nije imao ipak dovoljno ‘špirita’ (11,5 s/161 km/h). 

Materijal nije još bio u potpunosti provjeren, a ni Amerikanci još nisu bili posve pripravni na takav automobil, pa je do kraja godine proizvedeno samo 300 primjeraka Corvette. 

Svi su bili bijeli s crvenom unutrašnjošću, imali (razmjerno) anemični redni 6-cilindraš GM Chevrolet 235 s, tada visokim kompresijskim omjerom (8:1) i tri dvogrla rasplinjača pa je iz 3859 ccm istiskivao 152 KS pri 4200/min. 

Za benzinski motor imao je povoljnu momentnu karakteristiku (302 Nm pri 2400/min), pa nije loše ubrzavao s automatskim mjenjačem prve generacije GM Powerglide sa samo dvije brzine i bubanj kočnice. Iz prvog je u drugi stupanj automatski šaltao pri 90 km/h te je mogao potegnuti okruglo 100 mph (160,9 km/h). 

Ni po čemu nije bila dostojan konkurent europskim modelima, prodaja je bila razočaravajuća, i kad je model za 1955. napokon dobio moćniji 4.3 V8, u GM-u su već odlučili da je to zadnja Corvette. No tada je Ford predstavio svoj otvoreni dvosjed, Thunderbird, i Chevrolet je čisto iz inata odlučio ipak redizajnirati Corvette. 

Sjedala od crvenog vinila tada su bila 'wow', a premda je automatski mjenjač tada postajao vrlo popularan, sportski nastrojeni vozači birali su ručni 3 i 4-stupanjski 'šaltung'

Redizajn je bio pun pogodak, a model za godinu 1957. već je ispaljivao 283 KS iz motora 4.6 V. Bila je ti Hi-Compression verzija (10,5:1) dostupna s 2-stupanjskim automatskim mjenjačem te 3 i 4-stupanjskim ručnim. 

S 3-stupanjskim ručnim šaltungom bio je to je Muscle Car, jurilica - Corvette je stotku lovila za 6,2 s i mogla je potegnuti 214 km/h. Nastavak proizvodnje najpoznatijeg američkog sportskog automobila više nikada nije došao u pitanje. (Dino Milić-Jakovlić i Željko Marušić/Autoportal)