TOČKA NA P

Žutom cestom od opeke u vječnost. Čarobnjak iz Oza slavi osamdeseti rođendan

| Autor: Kim Cuculić

Djevojčica Dorothy živi na farmi u Kansasu, a društvo joj pravi pas Toto. Nakon što zapuše tornado, Dorothy i Toto ne uspiju se sakriti te ih vjetar, zajedno s kućom, odnese u magičnu zemlju Oz. Tamo Dorothy biva pozdravljena kao junakinja, jer je njezina kuća pala na zlu vješticu te ona, obukavši vještičine cipele, kreće u grad Oz, potražiti velikog čarobnjaka koji će je znati vratiti kući. Usput Dorothy susreće Strašila, Limenka i Plašljivog lava i oni joj se pridružuju u nadi da će čarobnjak ispuniti i njihove želje – Strašilu dati pamet, Limenku srce, a Plašljivom lavu hrabrost – svima je poznati sažetak »Čarobnjaka iz Oza« Lymana Franka Bauma, prema kojemu je 1939. godine snimljen američki fantastično-glazbeni film u režiji Victora Fleminga.

Ove godine, dakle, film »Čarobnjak iz Oza« (u originalu »The Wizard of Oz«) slavi 80. rođendan, a prošle godine proglašen je najutjecajnijim filmom na svijetu. Međutim, samo snimanje filma i početak njegova prikazivanja nisu bili sjajni. Rad na filmu pratile su mnoge nezgode, poput zapaljive zelene šminke Zle vještice Zapada koja je glumici Margaret Hamilton uzrokovala opekline drugog stupnja ili otrovne srebrne boje zbog koje je glumac Limenog čovjeka završio u bolnici. Psić Toto morao je dobiti dublera nakon što su ga otpuhali na drugi kraj seta kad su upalili ventilatore za stvaranje vjetra. Kad je u kolovozu 1939. stigao u kina, »Čarobnjak iz Oza« postao je jedna od najvećih filmskih propasti te godine, ne zbog kritika koje su uglavnom bile pozitivne, nego zbog zarade koja je bila minimalna s obzirom na to da je Metro-Goldwyn-Mayer u film investirao tada nevjerojatnih 2,8 milijuna dolara.

Zanimljivo je da je MGM ulogu Dorothy prvotno ponudio Shirley Temple, no zaključeno je da njena izvedba pjesme »Over the Rainbow« nije dovoljno dobra. Premda je postala svojevrsna filmska himna, ova pjesma skoro je izbačena iz filma. Nominiran za šest Oscara (i za najbolji film), »Čarobnjak iz Oza« na kraju je nagrađen dvama – za najbolju izvornu skladbu i za najbolju pjesmu (»Over the Rainbow«, glazba Harold Arlen, stihovi E. Y. Harburg). U filmu se koristi i glazba Herberta Stotharta, Felixa Mendelssohn-Bartholdyja, Modesta P. Musorgskog, Nikolaja Rimski-Korsakova i Roberta Schumanna.

Glumačku podjelu čine Judy Garland (Dorothy), Frank Morgan (profesor Marvel/čarobnjak), Ray Bolger (Strašilo), Bert Lahr (Plašljivi lav), Jack Haley (Limenko), Billie Burke (Glenda, dobra vještica), Margaret Hamilton (Zla vještica). Žanrovski određen kao glazbena bajka, smatra se da je »Oz« vrhunski primjer težnji mjuzikla za prikazom mašte kao zbilje, što inovativno odražava prikaz stvarnosti (početne i završne scene) u sepiji nasuprot prikazu imaginarne zemlje Oz u raskošnom tehnikoloru izrazito jarkih boja.

Jedina glazbena točka u okvirnoj priči je izvedba pjesme »Over the Rainbow«, verbalnog iskaza sna o ispunjenju želja, dok je središnja radnja ispunjena veselim i razigranim glazbenim brojevima kao vizualnim konkretizacijama istog sna. Iako je film marginalizirao političke poruke književnog predloška, koji je u formi knjige za djecu predstavio političku alegoriju o populističkom pokretu u SAD-u krajem 19. stoljeća, djelo ipak odražava prevladavajući holivudski model prikaza uspjeha takozvanih običnih likova u ostvarenju svojih želja - piše u natuknici Filmskog leksikona.

Na prvi pogled je možda neobično tražiti politiku u ovom djelu u prvom redu namijenjenom dječjoj publici, no lik Čarobnjaka neodoljivo priziva političare i druge »prodavače magle« koji vladaju svijetom. Čarobnjak je ispočetka svim likovima budio nadu da će im ispuniti želje. Činio im se moćnim, ali nitko nije znao kako on uistinu izgleda. Njegova moć bila je prividna i svi su mu se divili. Na temelju prijevara svakom se pokazao u drukčijem obliku. Raskrinkao ga je sasvim slučajno psić Toto i tada su se svi uvjerili da je on u biti nemoćan, naboran i sitan starčić. Međutim, za razliku od većine političara bio je simpatičan. Stigao je u zemlju slučajno se spustivši balonom. Kad su ljudi to vidjeli, smatrali su da je čarobnjak, a on im je dopustio da žive u tom uvjerenju. Uz pomoć trikova se snalazio u zemlji vještica. Premda je bio varalica, zapravo nije negativac. Brinuo se da svi žive dobro, a ispunio je obećanja koja je mogao ispuniti Strašilu, Limenku i Plašljivom lavu.

Prema istim motivima snimljeni su i slapstick komedija »Čarobnjak iz Oza« (L. Semon, 1925.) te filmovi »Čarobnjak« (S. Lumet, 1978.) i »Povratak u Oz« (W. Murch, 1985.).

»Čarobnjak iz Oza« bio je nadahnuće nekim od najvećih svjetskih imena filma, poput Davida Lyncha čiji »Twin Peaks« i »Mullholand Drive« prate priče običnih ljudi koji se nađu u neobičnim, nadrealnim svjetovima, dok je film »Divlji u srcu« prepun referenci na »Oza«.

Joel Coen, dio legendarnog redateljskog dvojca poznatog kao braća Coen, jednom je prilikom izjavio i kako je svaki film koji je poslije snimljen napravljen kao pokušaj remakea »Čarobnjaka iz Oza«.

Ovaj film utjecao je i na popularnu kulturu. Elton John svoj je planetarno popularni album, koji mnogi smatraju njegovim najboljim ostvarenjem, nazvao upravo »Goodbye Yellow Brick Road«. Uz Eltona Johna, više je istaknutih pripadnika LGBT zajednice naglašavalo važnost ovog filma zahvaljujući širenju poruke o prihvaćanju samih sebe i drugih. Uostalom, i zastava duginih boja simbol je LGBT zajednice.

Prisjetimo se i oca »Čarobnjaka iz Oza«, Lymana Franka Bauma, koji je rođen 1856. godine i poznati je američki novinar, pisac za mlade i dramaturg. Podrijetlo mu je miješano - njemačko, englesko, škotsko i irsko. Imao je mnogobrojnu obitelj te je bio čak sedmo od ukupno devetoro djece. Godine 1900. objavio je knjigu »Čarobnjak iz Oza« po kojoj je postao poznat i slavan, a ona je postala jedna od najčitanijih knjiga za mlade.

Do danas je prevedena na gotovo sve svjetske jezike, a o čudesnoj zemlji Oz napisano je još 13 knjiga nakon prvotnog svjetskog hita. Nakon Bauma o zemlji Ozu su pisali i mnogi drugi autori, što je dokaz o tome koliko je djelo bilo popularno. Lyman Frank Baum umro je 1919. godine u Hollywoodu - svojevrsnoj zemlji Oz.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter