Prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima provedeno je na uzorku od 332 roditelja/skrbnika djece od 2 do 7 godina koja pohađaju DV "Mali svijet" i DV Medulin. Iz rezultata je vidljivo da se čak 98 posto djece predškolske dobi služi pametnim telefonom, od čega 59 posto djece samostalno, a neočekivani rezultat je da ih čak 17 posto ima vlastiti pametni telefon/tablet

Brze promjene na području tehnologije iz dana u dan sve su mnogobrojnije te utječu na naš način života, odgoj djece, međusobne odnose, način komunikacije i izvršavanje poslovnih zadataka. Od trenutka kada dijete dođe na svijet, ono postaje dijelom stalne digitalne komunikacije i povezanosti: od načina na koji prima medicinske usluge do roditeljske objave slika djetetovih prvih dragocjenih trenutaka na internet. Pitamo se, gdje je tu djetetovo pravo na privatnost i izražavanje? 

Pozitivni i negativni učinci

Možemo zaključiti kako su današnja predškolska djeca okružena ekranima koji im nude različite sadržaje što im postaje zanimljivije od bilo koje didaktičke ili društvene igre. Iz tog se razloga za djecu današnjice koristi naziv tzv. Glow kids - Djeca s licima koja sjaje. Informacijsko-komunikacijske tehnologije promijenile su način na koji djeca oblikuju i održavaju svoja prijateljstva, omogućavajući im gotovo neprekidan kontakt sa svojim vršnjacima. Također su transformirale načine na koje djeca koriste slobodno vrijeme, omogućavajući im neprekidan pristup videima i izuzetno impresivnim igrama.

Kako digitalna tehnologija utječe na našu djecu i kako ta izloženost djece utječe na njihov razvoj, još uvijek zasigurno ne znamo, odgovor ćemo dobiti u budućnosti nakon sprovedenih istraživanja na generacijama djece i nastalim promjenama u psihomotornom i tjelesnom području. Pozitivnih učinaka ima, ali kod djece starije od dvije godine, kao što su razvoj vještina učenja i mišljenja; razvoj jezičnih vještina; bolja spremnost za školu; bolja dostupnost informacija i trenutna povezanost sa cijelim svijetom - komunikatori za djecu s posebnim potrebama.

Od negativnih učinaka možemo istaknuti pretilost, teškoće spavanja, usporeno usvajanje jezika, teškoće pažnje, poticanje na agresivno ponašanje, stvaranje ovisnosti, depresija, manje vremena za druge aktivnosti. Digitalna tehnologija predstavlja značajne rizike za sigurnost djeteta, za djetetovu privatnost i dobrobit, povećavajući rizik od prijetnji i štete.

Prema UNICEF-ovoj Djeci u digitalnom svijetu, te rizike možemo podijeliti na rizike sadržaja, pri čemu je dijete izloženo neželjenom i neprikladnom sadržaju (seksualne i nasilne slike; internetske stranice koje promiču nezdrava ili opasna ponašanja); rizike kontakta: kada dijete sudjeluje u rizičnoj komunikaciji, primjerice s odraslom osobom koja traži neprikladan odnos; rizike ponašanja: dijete se ponaša na određeni način koji doprinosi nastanku rizičnog sadržaja ili odnosa. Ovo može uključivati djecu koja negativno pišu o drugoj djeci ili stvaraju materijale pune mržnje prema drugoj djeci, potičući rasizam ili objavljivanje i dijeljenje neprikladnog sadržaja o drugoj osobi. 

Rijetka stručna istraživanja

Mali je broj istraživanja o utjecaju elektroničkih medija na razvoj djeteta, kako na globalnom tako i na nacionalnom nivou. Među recentnijim istraživanjima na tu temu je Prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima koje je provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u suradnji s Hrabrim telefonom (2017), te je navedeno istraživanje bilo uporište za provođenje ankete za roditelje o "Navikama uporabe medija i tehnologije kod djece predškolske dobi" (Brajković, Škalec, 2020). Anketa je provedena na uzorku od 332 roditelja/skrbnika djece koja pohađaju DV "Mali svijet" i DV Medulin. Dob djece koja su obuhvaćena anketom bila je između 2 i 7 godina, uz podjednaku zastupljenost djevojčica (46%) i dječaka (54%). Anketu smo podijelili u pet područja interesa: televizija, pametni telefon/tablet/računalo, igraće konzole, prisutnost multimedijskih uređaja, stavovi roditelja. Iz rezultata je vidljivo da 99 posto djece u predškolskoj dobi gleda televiziju. Samostalno bira programe 30 posto predškolske djece. Pametni telefon/tablet/računalo zastupljeni su u odgoju djeteta već vrlo rano, pa tako dolazimo do rezultata da se 98 posto djece predškolske dobi služi pametnim telefonom, od čega 59 posto djece samostalno. Neočekivani rezultat je da čak 17 posto djece predškolske dobi ima vlastiti pametni telefon/tablet! Igraće konzole su zastupljene u tek 16 posto uzorka, te da ih češće koriste dječaci. Prisutnost multimedijskih uređaja u djetetovoj sobi je u svega 9 posto uzorka, gdje je najzastupljenija televizija. Trinaest posto roditelja koristi neki od multimedijskih uređaja kako bi uspavali ili nahranili dijete te im u tome u najvećoj mjeri pomažu mobitel, televizija i tablet.

Povezane vijesti

• Tjedan psihologije: Emocionalna strana darovitosti
• Psiholozi o kockarima, neplodnosti, majčinstvu…
• Skloni smo zaboraviti teške trenutke i fokusirati se na pozitivne