(Snimio Zvonimir Guzić)
Prostor odmarališta Zlatorog pokraj Umaga proteklog je vikenda još jednom bilo mjesto na kojem su se susreli nezavisna glazba, umjetnost, subkultura i publika željna drugačijeg festivalskog iskustva. Deveto izdanje Pandemonium Festivala, odnosno sedmo izdanje "Najgore spike ikad", okupilo je tijekom petka i subote velik broj posjetitelja, a ujedno je označilo i kraj jedne posebne priče. Kako su organizatori ranije najavili, Pandemonium odlazi na "vječnu pauzu".
Od prvih večernjih sati pa sve do duboko u noć prostor Zlatoroga ispunjavali su glazba, ples i prepoznatljiva opuštena atmosfera koja je godinama bila jedan od zaštitnih znakova ovog festivala. Iako se Pandemonium teško može uspoređivati s velikim komercijalnim festivalima, upravo je njegova posebnost privlačila publiku. Ovdje nije bilo potrebe za velikim produkcijskim spektaklom već je naglasak bio na glazbi, ljudima, druženju i slobodi izražavanja.
(Snimio Zvonimir Guzić)
Publike nije nedostajalo ni ove godine. Tijekom oba festivalska dana Zlatorog je bio odlično ispunjen, što je posebno značajno za festival koji njeguje nezavisnu i alternativnu scenu te okuplja izvođače i publiku iz različitih dijelova Hrvatske i regije.
Na dvije pozornice izmjenjivali su se bendovi, DJ-i i različiti glazbeni projekti, pa je program tijekom večeri neprestano mijenjao ritam i atmosferu. Na Opera stageu nastupili su, među ostalima, balans, Fragmented2, Zlotvori, Olgica, Observer, INSAN, Mitsko Biće, One Cure, Mola.Mola, DJ Miami Rice, Max Damage i Stikk, dok je na pozornici Ambasada Ravioli, uz zvuk Saso Mange i Tobotoklo Sound Systema, publiku do jutra držala kombinacija elektronike, DJ setova i live nastupa. Petak je donio izvođače poput Pixel Bambi, Neon Lies, Vanje Rakić, mapalme, Đakke i Lucije, dok su subotnji nastup na pozornici imali Meka Drina, Odak, Trashpimp, GPN GPN, Vilja, Astro i Nastynancy. Program je dodatno upotpunjen open deckom, omogućivši da se na festivalsku pozornicu uključe i novi izvođači.
(Snimio Zvonimir Guzić)
No, Pandemonium nikada nije bio samo glazbeni festival. Uz koncerte i DJ programe, Zlatorog su tijekom dva dana ispunili i drugi sadržaji nezavisne scene poput izložbi, umjetničkih instalacija, radionica, buvljaka, festivalske tržnice te ponude hrane i pića. Upravo je taj spoj različitih sadržaja stvarao atmosferu zbog koje se Pandemonium razlikovao od uobičajenih ljetnih glazbenih događanja.
Zlatorog je još jednom pokazao zašto je bio gotovo idealna kulisa za ovakav festival, dovoljno udaljen od gradske svakodnevice, a istodobno nadomak Umaga, s morem i prostorom koji je dopuštao da festival živi vlastitim ritmom. Organizatori ga opisuju kao jednu od posljednjih neurbaniziranih oaza uz more, a upravo je taj ambijent godinama bio važan dio identiteta Pandemoniuma.
Posebnu dimenziju ovogodišnjem izdanju davala je činjenica da je festival od početka nosio oproštajni karakter. Organizatori iz Kulturne udruge mladih Fobija i udruge Remont poručili su da su "došli do sretnog broja sedam" te da nakon ovog izdanja nema novog nastavka.
Sedam godina "Najgore spike ikad" i devet godina Pandemoniuma tako su završili na istom mjestu na kojem su posljednjih godina stvarali svoju prepoznatljivu kombinaciju glazbe, umjetnosti, prijateljstva i volonterskog rada.
Pandemonium je tako završio onako kako je i živio, bez velikih pravila s mnogo različite glazbe, kreativnosti i ljudi koji su željeli biti dio jedne drugačije priče. Nema "vidimo se dogodine", poručili su organizatori. Barem zasad.