ZAGREB

Zagrebački salon u znaku propitivanja obljetnica hrvatskog društva

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Zagrebački salon, jedna od najstarijih kolektivnih hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja, 57. po redu, otvara se 15. rujna u Zagrebu u znaku propitivanja obljetnica hrvatskog društva.

Prema konceptu kustosice Leile Topić pod nazivom "Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti", Salon će u povodu tridesete godišnjice samostalnosti Hrvatske i pedesete obljetnice Hrvatskog proljeća predstaviti radove koji propituju pojmove slobode, javnog prostora, kulture sjećanja, nacionalizma, građanstva ili suvereniteta unutar suvremenog društva, kaže se u priopćenju organizatora, Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Prva dionica manifestacije otvara se 15. rujna u 19 sati izložbom u Domu HDLU (Meštrovićev paviljon), a druga 16. rujna u 18 sati ispred Doma HDLU na Trgu žrtava fašizma partnerskim projektom "30 prizora za 30 godina".

Projekt "30 prizora za 30 godina" nastao je u produkciji udruge Domino i uključuje niz performansa u okolici Meštrovićevog paviljona. Istoga dana u palači Vranyczany (HIS) u Berislavićevoj 6 bit će predstavljen umjetnički rad i izvedba pozvane umjetnice Nicole Hewitt "Ova žena zove se Jasna".

Za salon su odabrani umjetnici Ana Dana Beroš, Tanja Dabo, Matija Debeljuh, Ivan Fijoić, Darko Fritz, Mak Hubjer, Paulina Jazvić, Mihael Klanjčić, Ksenija Kordić, Alem Korkut, Matija Kralj, Radovan Kunić, Luka Kušević, Siniša Labrović, Glorija Lizde, Ivica Malčić, Kristina Marić, Ana Mušćet, Renata Poljak, Ivan Prerad, Igor Ruf, Neli Ružić, Sara Salamon, Slaven Tolj i Tanja Vujasinović, te pozvani umjetnici Selma Banić, Igor Grubić, Nicole Hewitt i Damir Očko.

"Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti" citat je iz dnevnika Vlade Gotovca, kojo je vodio tijekom 1971. godine. Odabran je jer reflektira tendenciju Salona da kritički analizira i propita kompleksne obljetnice Hrvatskog proljeća i hrvatske samostalnosti.

Hrvatska je u treće desetljeće samostalnog postojanja zakoračila snažno se naginjući udesno kao posljedica, između ostalog, lošeg obrazovnog sustava i dominantnog revizionističkog narativa koji u negativnim tonovima opisuje primjerice jugoslavensko socijalističko nasljeđe te proizvodi neprijatelje perpetuirajući ideološke podijele koje korijene vuku iz Drugog svjetskog rata, kaže se u najavi Salona.

Zagrebački salon predlaže i inzistira na predanosti i sposobnosti umjetnika da predvide i postavljaju pitanja i oblikuju konture naše neposredne budućnosti. Postavlja se pitanje, što umjetnost, koju države često koriste za povezivanje zajednica i za definiranje odnosno mobiliziranje kolektivnog identiteta, može činiti kako bi skrenula pažnju na urušavanje suvremene Hrvatske u iliberalno, autoritarno, podijeljeno i duboko nepravedno društvo, ističe se u propćenju.

Ovogodišnji salon tematski se širi kroz suradnju s indijskim veleposlanstvom u povodu obilježavanja 75 godina indijske neovisnosti popratnim programom u Dvorani Gorgona u Muzeju suvremene umjetnosti te u Centru za ženske studije.

U suradnji s udrugom Domino rekreirat će se kultni performansi, instalacije i happeninzi, realizirani u periodu od osamostaljenja Hrvatske, nastavljajući se na istraživanje povijesti političkog performansa.

Prvoga dana bend Živa voda održat će koncert koji će tematski biti vezan uz Salon kroz obradu popularnih pjesama patriotske tematike. Nastupit će Maja Rivić (vokal), Mak Murtić (saksofon), Igor Pavlica (truba), Jurica Rukljić (tuba, elektronika), Josip Šustić (gitara), Jelena Galić (bas gitara, vokal) i Daniel Kadijević (bubanj).

Kustosica Leila Topić od 2006. radi u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a prije toga radila je kao slobodna kustosica, likovna kritičarka i novinarka.

Zagrebački salon utemeljila je Skupština grada Zagreba 1965. godine. Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju ULUPUH, HDLU i UHA. Ovogodišnje, 57. izdanje u organizaciji HDLU-a dio je jedinstvenog projekta Artupunktura, u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba, čiji je cilj zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama grada probuditi njegovu vitalnu energiju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter