(Foto Muzej grada Pazina)
U pazinskom Kaštelu je u četvrtak, 21. svibnja, predstavljen katalog izložbe Frmalo se je sve: u ratu i u sjeni – Pazinština u Drugom svjetskom ratu, izložbenog projekta Muzeja grada Pazina koji je otvoren u prosincu 2025. godine.
Na predstavljanju su sudjelovali autori izložbe i tekstova kataloga Ivan Smoljan i Maja Zidarić Pilat, kustos-pripravnik Nikola Ardalić te povjesničar dr. sc. Milan Radošević, dok je program moderirala Martina Pereša.
(Foto Muzej grada Pazina)
Katalog prati istoimenu izložbu koja tematizira Drugi svjetski rat na Pazinštini, s naglaskom na svakodnevni život ljudi u sjeni ratnih događanja. Paralelno s ratnom linijom (od šireg svjetskog, europskog i hrvatskog konteksta do mikro-povijesti Pazinštine), izložba i katalog razvijaju i poseban naglasak stavljaju na životnu liniju posvećenu svakodnevici: obrazovanju, gospodarstvu, urbanizmu, religiji, prehrani, odijevanju, igri i drugim aspektima života koji su se nastavili odvijati unatoč ratnim okolnostima.
Autori Ivan Smoljan i Maja Zidarić Pilat tijekom predstavljanja osvrnuli su se na koncept paralelnih ratne i životne linije, naglasivši kako je cilj bio odmak od klasične političko-vojne interpretacije i usmjeravanje na mikro-povijest te osobna iskustva ljudi na Pazinštini. Poseban naglasak stavljen je na intervjue i osobna svjedočanstva, koji su bili jedno od ključnih polazišta u istraživanju i oblikovanju izložbe i kataloga, naročito životne linije isith. Kroz mikro-povijest i iskustva malog čovjeka nastojalo se prikazati svakodnevni život u sjeni rata – uključujući strah, neizvjesnost, prilagodbu i pokušaje očuvanja normalnog u ludilu rata. Istaknuto je kako su intervjuirani sudionici kroz razgovore htjeli prenijeti podatke i sjećanja, ali i emociju vremena, s jasnom namjerom da njihova iskustva ostanu sačuvana za buduće generacije.
(Foto Muzej grada Pazina)
Kustos-pripravnik Nikola Ardalić osvrnuo se na dokumentacijsku i istraživačku pozadinu projekta, istaknuvši rad s arhivskim izvorima, muzejskom građom i intervjuima, koji su omogućili rekonstrukciju pojedinih životnih priča i svakodnevnih iskustava.
Povjesničar dr. sc. Milan Radošević pohvalio je koncept izložbe i kataloga, naglasivši važnost pristupa koji u prvi plan stavlja mikro-povijest, osobna iskustva i svakodnevni život ljudi, ali i važnost same teme. Osvrnuo se i na uvodnik kataloga u kojem autori ističu kako je povijest 20. stoljeća u hrvatskim muzejima još uvijek razmjerno rijetko zastupljena ili se obrađuje u manjoj mjeri. Upravo zato, istaknuo je, ovakvi projekti imaju dodatnu vrijednost jer otvaraju prostor za razumijevanje novije povijesti kroz iskustva lokalne zajednice i svakodnevni život ljudi koji su te procese živjeli.
Na kraju predstavljanja istaknuta je važnost muzeja kao prostora zajednice i za zajednicu. Intervjui, terenski rad te građa iz privatnih zbirki pokazali su koliko je važno uključivanje lokalnog stanovništva u muzejske projekte i stvaranje osjećaja zajedničkog sudjelovanja u očuvanju baštine. Ravnateljica Muzeja grada Pazina naglasila je kako Muzej već godinama nastoji kotrljati kotačić vraćanja javnosti onoga što je upravo javnost muzeju povjerila – kroz predmete, priče, sjećanja i teme koje postaju dijelom muzejske djelatnosti. Istaknula je kako je uključivanje zajednice ključno za stvaranje živog i trajnog odnosa između muzeja i njegovih korisnika.