ZAGREB
Predstavljena reprezentativna monografija arhitekta Branka Kincla
(Hina/EPA)
Reprezentativna monografija "Istraživački ogledi o arhitekturi i urbanizmu akademika Branka Kincla", tiskana u ediciji Kabineta grafike HAZU, svečano je predstavljena u utorak u knjižnici HAZU-a Zagrebu
Urednički izbor i pripremu ključnih autorovih tekstova te koncepciju knjige s uvodnom studijom pripremio je Zlatko Karač s nizom suradnika, a grafičko oblikovanje potpisuje Nedjeljko Špoljar.
Od više od 300 bibliografskih jedinica Kinclovih tekstova u monografiji ih je publicirano 98, grupiranih u tri cjeline: Istraživanja i teorijski prilozi – publicirani radovi; Stručne studije, projekti i zapisi; te Javna recepcija i refleksije struke – intervjui i prikazi.
Odabir tekstova pokazuje neobičnu širinu tema, a njihov kronološki redoslijed unutar svake cjeline dokumentira etape, stručne fokuse i interese koji su se kod Kincla, tijekom 58 godina djelovanja, postupno razvijali i mijenjali, kazao je urednik Karač i podsjetio da je monografija drugi dio diptiha, nakon što je 2016. objavljena monografija Kincl urednice Savice Marković, iznimno opsežna sinteza autorova projektantskoga i planerskog opusa s naglašeno artističkom, kreativnom notom.
Predstavljajući monografiju Zlatko Jurić ocijenio je da je Kincl jedan od rijetkih arhitekata koji je bio u stanju istovremeno uz izuzetnu projektantsku aktivnost neprekidno kreativno pisati o svojim projektima i objavljivati istraživačke rezultate.
U novijoj hrvatskoj arhitekturi teško je izdvojiti autorsku osobnost takve svestranosti, kvalitetne produktivnosti i visokih kreativnih dometa, osobe koja je istodobno arhitekt i urbanist, projektant interpolacija i senzibilni konzervator, te znanstvenik, umjetnik i pionir uvođenju kompjutera i digitalne tehnologije u projektnom procesu, kazao je Jurić i dodao: Danas su izuzetno rijetka pojava majstori sinteze poput akademika Kincla.
On je kazao da se neka Kinclova arhitektonska djela izdvajaju antologijskom vrijednošću. Istaknuo je "profinjene interpolacije" u Ulici Republike Austrije 5-9 u Zagrebu, kompleks TDR-a u Kanfanaru iz 2011. ocijenio nesumnjivim remek djelom, a putnički terminal Međunarodne zračne luke Zagreb, koji je radio s akademikom Vadimirom Neidhardtom i Jurom Radićem, nazvao monumentalnim djelom.
Akademik Andrija Mutnjaković sagledao je Kinclov rad kroz cjeline urbanističko projektiranje i planirane, te stambena, poslovna, industrijska i sportska arhitektura.
Kincl je obilježio hrvatsku arhitekturu progresivnim stremljenjima, autorskim inovacijama i međunarodnim afirmacijama. Urbanističkim projektima u rasponu od gradskih struktura do urbanog dizajna, prometa i mostova ostvario je vrsne uzorke promišljanja gradskog ambijenta, kazao je Mutnjaković.
Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt prisjetio se zajedničkih radova i zapitao se što se zbiva s njihovim projektom u Ukrajini, te izrazio bojazan da je doživio sličnu sudbinu Vukovara.
Svakoga srce boli kad se grad ruši, a posebno arhitekta, kazao je Neidhardt.
Kincl je zahvalio svima koji su radili na njegove dvije monografije, i uz ino se pozvao na citat koji kaže: "Pišemo da drugi o nama ne bi lagali".
Akademik Branko Kincl (1938) redoviti je profesor u trajnom zvanju na Arhitektonskom fakultet Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član HAZU.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
