Monografiju Andrije Mutnjakovića "Portreti arhitekata", kroz koju javnosti približava djela hrvatskih arhitekata, objavio je u ediciji Arhitectonica Hrvatski muzej arhitekture HAZU, priopćili su iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Urednica knjige Borka Bobovec u predgovoru ističe da monografija obuhvaća 43 eseja, teksta ili portreta hrvatskih arhitekata, i s njima povezanih umjetnika i povjesničara umjetnosti koji su svoj kreativni opus ugradili u ambijente i oblike koje znamo i koje živimo. 

U knjizi se donose imaginarna pisma (epistole) koja je akademik Andrija Mutnjaković "uputio" Jurju Dalmatincu, papi Ivanu Pavlu II., Frani Petrisu, papi Sikstu V., Franu Vranjaninu i Lucijanu Vranjaninu.

Tu su i eseji o arhitektima Miroslavu Begoviću, Bogdanu Bogdanoviću, Korneliju Budinichu, Srebrenki Gvozdanović Sekulić, Dragi Ibleru, Viktoru Kovačiću, Borisu Magašu, Andri Mohorovičiću, Jurju Neidhardtu, Josipu Pičmanu, Friedrichu von Schmidtu, Vladimiru Turini, Ivanu Vitiću i Anti Vulinu te kraći tekstovi (skice) o dvadesetak umjetnika, među kojima su Nikola Bašić, Bernardo Bernardi, Zlatko Bourek, Branko Kincl, Velimir Neidhardt, Budimir Pervan, Jože Plečnik, Jerko Rošin, Aleksandar Srnec, Šime Vulas i Ernest Weissmann.

Riječ je o Mutnjakovićevim tekstovima nastalima u razdoblju od 1956. do 2021.

"U imaginarnim pismima obraća se nekim davnim pronositeljima hrvatske kulture i baštinjenih urbanih vrijednosti, esejima opisuje suvremenike, prodirući duboko u njihovu srž stvaralaštva i prenoseći čitatelju na jednostavan način značaj i bit svakog od njih", piše Bobovec i dodaje kako su u knjizi i skice, krokiji koji donose kratki bljesak nekog susreta, međusobnog odnosa, rada i stvaranja.

Knjiga, dodaje Bobovec, na jednom mjestu sakuplja i daje suvremenoj stručnoj i svekolikoj javnosti osvrte na bitne stvaralačke karakteristike opusa odabranih hrvatskih arhitekata, ostvarenih u razdoblju od 15. do 21. stoljeća pa oni na taj način ponovno postaju dostupni javnosti kako bi mogla biti upoznata s njihovim životnim i kreativnim doprinosom razvoju hrvatske arhitekture.

Akademik Andrija Mutnjaković rođen je u Osijeku 1929.  Bavi se projektiranjem, teorijskim i povijesnim istraživanjima, te scenografijom i filmom. Među realiziranim građevinama ističu se Narodna i sveučilišna knjižnica Kosova u Prištini (1971.–1982.) te Kazalište Trešnja (1964.–1999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). U projektima primjenjuje rezultate teorijskih istraživanja utjecaja bioničkih znanosti na arhitekturu, kao i utjecaja kinetičkih čimbenika na oblikovanje građevina i gradova. Objavio je više knjiga s područja arhitekture, među kojima i knjigu "Arhitektonika pape Siksta V." 

Povezane vijesti

• Pulski arhitekti nominirani su za prestižnu nagradu Piranesi Award
• Predstavljena reprezentativna monografija arhitekta Branka Kincla
• Predstavljena monografija o arhitektu Josipu Slade Šiloviću