ZAGREB
Monografska izložba Zlatka Kesera otvorena u Klovićevim dvorima
(Hina/EPA)
Monografska izložba Zlatka Kesera na kojoj su, među ostalim, nakon trideset godina predstavlja ulja na platnu velikog formata koja su se do sada samo povremeno izlagala, otvorena je u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori.
Stvaralaštvo tog istaknutog umjetnika, profesora i akademika, koje traje više od pet desetljeća, predstavit će se na izložbi od autorovih samih početaka, s ranijim djelima iz sedamdesetih godina do danas, a među najzastupljenijima su ona s kraja osamdesetih.
Izložba je zbog koronavirusa bila odgođena za šest mjeseci, pa su na nju uvrštena i autorova djela nastala tijekom izolacije u novim medijima kao što su digitalni crteži i skulpture, što on naziva "igračkama" i dosad su neviđena u njegovom opusu.
Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe Jasmina Bavoljak rekla je kako Keser nije želio retrospektivu, dugo ga se trebalo nagovarati da pokažemo slike iz sedamdesetih godina i početak koji je morao proći, a kako bi cijela priča imala smisao.
"Bilo je puno pregovora i dogovora, no uspjeli smo. Prolazeći kroz te sobe vidjet ćete da postoji Platonova špilja i paralelni svijet jer ova je izložba nešto što vam daje nadu i govori da ćemo sve preživjeti", poručila je Bavoljak.
Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić rekao je da je ta izložba nastavak njihovih "Moderniih klasika", u okviru kojih su dosad bile postavljene retrospektivne izložbe Dimitrija Popovića i Vaska Lipovca te Mersada Berbera.
Milana Vuković Runjić, pročelnica za kulturu zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, pozdravila je otvaranje izložbe, rekavši kako su sve okolnosti koje su pogodile Zagreb u proteklom periodu ojačale osjećaj o tome koliko je umjetnost važna i da je ona sada potrebnija nego ikada.
Izložbu je u ime ministrice kulture i medije Nine Obuljen Koržinek otvorio državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak.
Zlatko Keser (Zagreb, 1942.) završio je studij slikarstva kao i poslijediplomski studij (1969.) na Akademiji likovnih umjetnosti,u klasi profesora Otona Postružnika. Nakon toga suradnik je kultne Majstorske radionice Krste Hegedušića, a dugo je na toj akademiji i radio kao profesor. Od 2000. je član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Imao je brojne samostalne izložbe diljem Hrvatske, a za svoj rad je od samih početaka nagrađivana - pri završetku studija osvaja svoju prvu nagradu za slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a niz kulminira 2015. s Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.
Osim crtanjem i slikanjem bavio se i fresko slikarstvom i ilustriranjem - oblikovao je oko 50 prigodnih poštanskih marki za Hrvatsku poštu.
Djela su mu uvrštena u zbirke mnogobrojnih nacionalnih muzeja i galerija,kao i u privatne, a jedna od njih je ona austrijskog kolekcionara Alfreda Brogyányija iz koje su djela posuđena i za ovu izložbu.
Njegova izložba u Klovićevim dvorima može se razgledati do 31. listopada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
