"Poseban je to gost", kazao je Aljoša Pužar, voditelj Doručka s autorom, predstavljajući Ivana Čolovića, koji je ujedno bio i prvi gost ovog programa 27. Sajma knjige u Istri - Pulskog festivala knjiga i autora.

Ivan Čolović, politički antropolog, izdavač, pisac, osnivač i urednik Biblioteke XX. vek, je u prostorima pulskog Shipyarda govorio o Beogradu kao o gradu koji ga je obilježio, prisjetio se djetinjstva u periferiji Kragujevca, a svojim je zavičajem označio i otok Cres, iako je tijekom posljednjih dvadesetak godina prorijedio dolaske tamo. Govoreći o Biblioteci XX vek, prisjetio se vremena kada je mnogim intelektualcima najveća ambicija bila objaviti djelo upravo u toj biblioteci. Najveća pohvala mu je kada se za tu biblioteku veli da je kultna, legendarna, kazao je on ističući "neka ide XXI vek svojim putem".

Heroji

Na Pužarovo pitanje o figuri urednika, kazao je da je urednik koautor knjiga koju urednički potpisuje, a ako knjiga ide od urednika do urednika, prestaje biti ta ista knjiga. Za sebe je rekao da je imao zvanje naučnog savjetnika, te da je radio na Institutu, a ne na fakultetu. Biblioteka XX vek je od samog početka bila pedagoški projekt, kazao je Čolović te dodao kako su i ustali protiv rata, a istaknuo je da su se neki osramotili kada su stali na stranu nekoga, odnosno nekih paravojnih postrojbi. Naveo je i Hegelovu misao da je jadan narod kome su potrebni heroji, jer su nam potrebni u biti kada stvari ne idu dobro, kada je nešto loše, a osvrnuo se i na kulturu zla, odnosno snaga kojima ćemo se odupirati nasilju.

Bilo je govora i o autentičnosti na internetu, žargonu autentičnosti, gdje je Čolović parafrazirao i Adorna, te kazao kako se često pravi "od komarca magarca". Istaknuo je i činjenicu da treba u životu napraviti izbor i izaći iz zone neutralnosti.

Govorio je i o tome kako je prije četiri godine objavio knjigu "Smrt na Kosovu polju. Istorija kosovskog mita", te da je nailazio na vrlo različite podatke tijekom istraživanja, kao i na prvu pjesničku prozu iz pera jednog firentinskog pisara. Definirao je tu povijest kao interesantnom višestoljetnom temom, ističući da je "balkanska banka mitova u biti filijala europske banke mitova".

Rekao je i da ga je nedavno u jednom intervjuu jedan novinar definirao pravim arhetipom mudrog starca, na što je on odgovorio da je u dubokoj mladosti. Na pitanje o tome što misli o činjenici da se opet spominje da će biti rata, kazao je da vjeruje da neće.

Zbornik

Večer ranije predstavljeno je djelo koje je uredila Dubravka Stojanović "Pola veka XX veka: zbornik povodom 50 godina Biblioteke XX vek" (Biblioteka XX vek). Sudjelovali su Ivan Čolović, Dubravka Stojanović, Sinan Gudžević i Aljoša Pužar. Zbornik donosi raznolike radove brojnih autora te ukazuje što ova biblioteka znači.

Sinan Gudžević je kazao da je veliki Čolovićev fan, te da je "Biblioteka XX vek pravo čudo. Poput ideje o prabiljci, koju su potom botaničari opovrgnuli, on je na neki način tražio i prabiblioteku iz koje je onda izrasla ova sasvim posebna biblioteka".

Kazao je i da knjižnica i biblioteka, općenito, u govoru nisu uvijek isto, te da ako je ova Biblioteka uspjela preživjeti raspad Jugoslavije, to je onda jače od svega. "Napraviti tako nešto, toliko kvalitetnih izdanja, to je prav podvig", kazao je Gudžević.

Čolović je kazao da su mnogi ljudi odrasli uz ovu biblioteku i da je imala na njih trajan utjecaj, a osvrnuo se, uz ostalo, i na činjenicu da se putem ove biblioteke može pratiti razvoj grafičkog dizajna.

Povezane vijesti

• MLADIĆ KOJI SE PITA NESTAJE LI URBANA PULA: U pulskim školama odgajaju mlade na temelju pročitanog u knjizi populističkog psihologa
• IVAN NINO JAKOVČIĆ - Zločesti dečko hrvatske politike
• OTAC I SIN GODINAMA NE PROPUŠTAJU DOMAĆE UTAKMICE Franko Bakša slijepi je navijač NK Istre 1961. Sin Ivan njegove su oči na terenu, ocu opisuje sve najvažnije trenutke s travnjaka