Nataša Nefat nagrađena je za uspješan dovršetak dugotrajnog i zahtjevnog projekta obnove kaštela Petrapilosa koji predstavlja primjer kvalitetnog oživljavanja i prezentacije istarske graditeljske baštine na dojmljivom primjeru jedne srednjovjekovne utvrde * Miroslav Bertoša nagrađen je za iznimna postignuća u istraživanju povijesti sjevernoga Jadrana u ranome novom vijeku, koja su otvorila put novim historiografskim pristupima prošlosti i sadašnjosti Istre
Miroslav Bertoša i Nataša Nefat
Humanističko društvo Histria dodijelilo je nagradu Opus Histriae za najbolje djelo o istarskoj povijesti, umjetnosti ili kulturi u 2020. godini Nataši Nefat, pulskoj povjesničarki umjetnosti, arheologinji i konzervatorici. Nagrada joj je dodijeljena za uspješan dovršetak dugotrajnog i zahtjevnog projekta obnove kaštela Petrapilosa koji predstavlja primjer kvalitetnog oživljavanja i prezentacije istarske graditeljske baštine na dojmljivom primjeru jedne srednjovjekovne utvrde. Povjerenstvo za dodjelu nagrade djelovalo je u sastavu: Mihovil Dabo (predsjednik), Neža Čebron Lipovec (članica) i Robert Doričić (član).
Vijeće Humanističkog društva Histria, pod predsjedanjem Roberta Matijašića, dodijelilo je priznanje Summa Histriae za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području uglednom povjesničaru iz Pule Miroslavu Bertoši "za iznimna postignuća u istraživanju povijesti sjevernoga Jadrana u ranome novom vijeku, koja su otvorila put novim historiografskim pristupima prošlosti i sadašnjosti Istre".
Nataša Nefat (Pula, 1973), povjesničarka umjetnosti, arheologinja i konzervatorica - viša je savjetnica za pokretna i nepokretna kulturna dobra u Konzervatorskom odjelu u Puli Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Od 2000. godine vodila je mnoge programe istraživanja i obnove kulturnih dobara na području Istre, među kojima posebno treba istaknuti projekt obnove kaštela Petrapilosa te dugogodišnje projekte obnove crkve sv. Jurja Starog i fortifikacijskog sustava u Plominu, župne crkve sv. Stjepana u Motovunu, klaustra pavlinskog samostana u Svetom Petru u Šumi, samostana Svetog Franje u Puli te crkve sv. Jeronima u Humu. Osim nepokretnih, angažirana je na restauraciji pokretne umjetničke baštine, poput drvene skulpture Paola Campse (oltar iz Motovuna), drvenog romaničkog Raspela iz Gračišća, gotičke Bogorodice s Djetetom iz Mutvorana i drugih. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja zaštite i obnove kulturne baštine te enciklopedijskih jedinica. Doktorandica je Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za povijest umjetnosti.
Nataša Nefat je prošle godine dobila Nagradu "Vicko Andrić" za vođenje i dovršetak projekta obnove Kaštela Petrapilosa.
Povjesničar Miroslav Bertoša (Beograd, 1938), redoviti je sveučilišni profesor, znanstveni savjetnik, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci. Bavi se gospodarskom i društvenom poviješću Istre od XVI. do konca XVIII. stoljeća, ponajprije etničkim, migracijskim, kolonizacijskim, povijesno-demografskim i kulturno-antropološkim temama. U više od pet desetljeća objavio je oko 1.000 bibliografskih jedinica od čega dvadesetak monografija proizašlih ponajviše iz proučavanja izvornog arhivskog gradiva. Godine 2020. predstavljena je njegova knjiga "Historabilije XVI.-XVIII. stoljeća. Mali svijet Istre u doba Venecije" koja predstavlja novu zaokruženu cjelinu od arhivskih tema, već promišljenih i objelodanjenih, koje ukazuju na nova viđenja i mogućnosti njihova tumačenja.