ZAGREB

Česi u Zagrebu - od biskupa Duha do danas

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Hrvatsko-češko društvo organiziralo je u utorak predavanje o povijesti Čeha u Zagrebu od biskupa Duha do danas koje je održao predsjednik tog društva, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac. 

Zbog nemogućnosti održavanja svih javnih događanja zbog pandemije koronavirusa, predavanje je održano preko Youtube kanala Hrvatsko-češkog društva, a povod je bio razorni potres u Zagrebu 22. ožujka koji je, kako je kazao Lipovac, Zagrepčane potaknuo da se osvrnu i na prošlost.

"Zagreb je pun čeških tragova, odnosno tragova koje su ostavile osobe doseljene iz Češke ili češkog porijekla od samog početka povijesti grada pa do danas", rekao je.

Istaknuo je kako Česi nikad nisu u Zagrebu bili mnogobrojni, ali kao i kod nekih drugih manjina, poput Židova, njihov je značaj u društvenom životu daleko premašivao brojnost.

Česi su u Zagrebu u mnogim područjima imali pionirsku ulogu, rekao je i dodao kako, uz prvog zagrebačkog biskupa Duha, trag rane prisutnosti Čeha na području Zagreba vodi u selo Čehi koje se prvi put spominje 1217.

Podsjetio je i na i procvat hrvatsko-čeških odnosa u doba vladavine Čeha Žigmunda Luksemburškog od 1387. do 1437. "U to je vrijeme zagrebački biskup nekoliko godina bio Čeh Ivan Smilo, a nastao je i južni portal crkve svetog Marka koji se pripisuje učenicima praškog graditelja Petra Parlera", napomenuo je i dodao kako su Česi početkom 17. stoljeća djelovali na isusovačkog gimnaziji u Zagrebu.

Čeh Antun Jandera izdavao je 1771. je prve hrvatske novine Ephemerides Zagrabienses, čime počinje, naglasio je, povijest hrvatskog novinstva.

Vidljive tragove su potkraj 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća u Zagrebu ostavili češki graditelji Ivan Either koji je sagradio Banske dvore te Barto Felbinger, autor brojnih zgrada na Gornjem gradu, napomenuo je Lipovac i dodao kako su u doba Hrvatskog narodnog preporoda važnu ulogu igrali i Česi Josef Schweigert, Ivan Havliček i Josip Praus.

Josef Václav Frič urednik Agramer Zeitunga, a Vítězslav Durchánek osmislio izgled Botaničkog vrta

Istaknuo je i kako je  od 1850. do 1859. hrvatska banica bila moravska grofica Sofija Stockau, supruga bana Josipa Jelačića.

Broj Čeha od 1851. do 1900. porastao sa 129 na 955, rekao je i dodao kako se tada češki doseljenici počinju organizirati pa 1874. osnivaju Češku besedu Zagreb - najstariju manjinsku udruga u Zagrebu i Hrvatskoj. Osnovao ju je češki književnik, novinar i revolucionar Josef Václav Frič koji je u Zagrebu djelovao kao urednik novina Agramer Zeitung.

Češkog porijekla, naglasio je, bio je i prvi profesor minerologije i geologije Đuro Pilar, otac poznatog geopolitičara Ive Pilara.

U području znanosti nezaobilazno ime je Petrinjca češkog porijekla Otona Kučere, osnivača Zvjezdarnice i najvećeg popularizatora znanosti u Hrvatskoj.

Radi konačnog oblikovanja Maksimira na poziv biskupa Jurja Haulika iz Moravske je došao Franjo Serafin Körbler i postao biskupski nadvrtlar, rekao je i podsjetio kako je Čeh Vítězslav Durchánek s Antunom Heinzom osmislio izgled Botaničkog vrta.

Kao najveće ime hrvatske glazbe druge polovice 19. stoljeća naveo je Ivana Zajca, po ocu Čeh, osnivača zagrebačke opere i autora više od 1200 djela, od kojih je 19 opera i 26 opereta.

Kraljica zagrebačkih pozornica Marija Ružička Strozzi

Gotovo 70 godina kraljica zagrebačkih kazališnih pozornica bila je Čehinja Marija Ružička Strozzi koja je odigrala oko 600 uloga, rekao je i dodao kako je njezin unuk bio skladatelj Boris Papandopulo.

Među najsvestranije zagrebačke kazališne umjetnike češke narodnosti ubrojio je Arnošta Grunda, jednoga od pionira hrvatskog filma jer je bio scenarist prvog igranog filma Brcko u Zagrebu iz 1917.

Lipovac je ocijenio kako su hrvatsku kulturu trajno obilježili i književnici češkog porijekla, među kojima prednjači August Šenoa, veliki zaljubljenik u Zagreb i njegovu prošlost, dok se socijalnom problematikom pozabavio Vjenceslav Novak, a psihološkom analizom dekadentnih intelektualaca Milutin Cihlar Nehajev.

Jagoda Truhelka je pak bila začetnica književnosti za djecu, ali i prva književnica koja je na moderan način oslikavala ženske likove, bez uobičajenih stereotipa, napomenuo je Lipovac.

Ocijenio je i kako nakon raspada Austro-Ugarske višestoljetne veze dvaju naroda nisu mogle biti prekinute preko noći pa je u to vrijeme neformalna prva dama Hrvatske bila Čehinja, Marija Radić, rođena Dvořáková.

Podsjetio je i na mnogobrojne druge zaslužnike češkoga podrijetla u hrvatskoj kulture i društvenom životu te dodao kako se nakon 1945. broj Čeha u Zagrebu počinje konstantno smanjivati.

U Zagrebu 1991. 1175 Čeha

"U Zagrebu je 1961. živjelo 1593 Čeha, 1971. njih 1315, a 1991. Česima se izjasnilo 1175 Zagrepčana", rekao je i dodao kako se uglavnom radi o doseljenicima s daruvarskog područja.

Jedan od njih, Josip Salač, istaknuo je, uspio je 1970. postati pomoćni zagrebački biskup.

U kulturnom životu istaknuli su se likovni umjetnici Vanja Radauš, Želimir Janeš, Zlatko Bourek i Marta Svečnjak, glazbenici Milo Cipra, Josip Klima, Franjo Paulik, Miljenko Prohaska, Stjepan Mihaljinec, Imakulata Malinka, svi češkog porijekla, rekao je.

Po ocu Čeh bio je Branko Souček koji je 1957. konstruirao prvo hrvatsko računalo.

Od zapovjednika u Domovinskom ratu češko porijeklo imao je general Zvonimir Červenko, istaknuo je Lipovac. 

Predavanje se može pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=hdIC-PseHjk.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum