Festival znanstvenog filma
Ekonomski gledano, umjetna inteligencija je nova revolucija
(Snimio Alessio Sponza)
Festival znanstvenog filma službeno je otvoren u Rovinju, a održavat će se do 15. studenoga u deset istarskih gradova. Festival drugu godinu zaredom organizira rovinjska Udruga tehničke kulture »Galileo Galilei«, u suradnji s Goethe-Institutom iz Zagreba i pod pokroviteljstvom Istarske županije i Grada Rovinja.
U tijeku s tehnologijom
Prigodom otvorenja okupljenima u rovinjskom kinu Gandusio obratio se zamjenik gradonačelnika Rovinja Dino Sošić poručivši da festival promiče znanost i znanja tehničke kulture i da je to prilika da upoznamo znanost kroz jednu drugu prizmu. Pročelnica Upravnog odjela za talijansku nacionalnu autohtonu zajednicu, nacionalne manjine i mlade Istarske županije, ujedno i predsjednica rovinjskog Gradskog vijeća Tea Batel kazala je da je ovaj festival u tijeku s tehnologijom u kojoj živimo i potiče znatiželju da naučimo nešto novo. Istaknula je da Istarska županija financira Udrugu Galileo Galilei koja je ove godine dobila Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić.
Prema riječima Gordana Sinđića, predsjednika Udruge Galileo Galilei i direktora festivala, umjetna inteligencija ne razmišlja i nema znatiželju kakvu imamo mi ljudi i upravo zato treba razgovarati o tome kako je koristiti i gdje postaviti granice da bude održiva i da pomogne čovjeku. Dodao je da ovogodišnji festival kroz čak 20 dokumentarnih i znanstvenih filmova istražuje kako umjetna inteligencija mijenja svijet oko nas i kakvu ulogu može imati u održivoj budućnosti. Sinđić je prisutnima predložio da isprobaju digitalnu domaćicu festivala Lunu koja odgovara glasom.
O vrlo aktualnim temama koje sve snažnije oblikuju našu svakodnevicu, od načina na koji radimo i učimo do medicine, znanosti i međuljudskih odnosa, a otvara pitanja može li umjetna inteligencija nadomjestiti ljudsku bliskost, pomoći u liječenju bolesti ili ponuditi rješenja za najveće izazove današnjice govorio je gost festivala, fizičar Boris Debić, koji je proveo u Silicijskoj dolini 24 godine, a od toga je 15 bio u Googleu gdje je radio na razvoju infrastrukture, podatkovnih centara, release inženjeringu, strojnom učenju, donošenju odluka s pomoću umjetne inteligencije. Vrativši se u Hrvatsku počeo je predavati o umjetnoj inteligenciji na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Tamo, kako kaže, dizajnira kolegije, a usput trenira i mlađu generaciju da nastave s predavanjima. Direktor je i ZŠEM AI:X:Laba.
- Tehnolozima je ovo samo tehnologija, no ekonomski gledano, to je nova revolucija. U 100 godina industrijska revolucija je podigla svjetski bruto domaći proizvod za 0,3 posto, digitalna revolucija u trideset godina digla je BDP za 0,6 posto, a upliv AI-ja u deset godina podići će BDP za 1,2 posto. Zato je toliki interes investitora u Silicijskoj dolini za AI startupe. Mi smo se u Googleu umjetnom inteligencijom bavili još 2000. godine. Ja sam se u Epiphanyju, u kojem sam se prvo zaposlio kad sam otišao iz Hrvatske, već bavio time. Promjene će biti drastične, kazao je Debić zapitavši se je li to zastrašujuće ili ne.
Spomenuo je procjene da će umjetna inteligencija u sljedećih deset godina donijeti vrlo veliku ekonomsku vrijednost, doslovce dvostruko veću nego što je u posljednjih 30 godina donijela digitalna revolucija, pozivajući se na modele koje je za UN radila konzultantska kuća McKinsey u studiji koja govori o razdoblju od 2020. do 2030. godine. Podsjetio je da je prije 50 godina za jednog umirovljenika radilo pet radnika, a danas 1,4 radnik što ukazuje da nam se produktivnost povećala upravo zbog umjetne inteligencije. Ako se varijable poslože, održat će nam standard života koji nam je važan, kaže Debić. »Sad imamo tri jednoroga, tvrtke koje imaju kapitalizaciju veću od milijardu dolara, a predvidio sam da ćemo tijekom nekoliko godina imati deset jednoroga. Neki od njih će biti, ako ne u potpunosti AI, onda barem dobrim dijelom upogonjeni AI-jem. Recimo Italija koja je značajno veća od nas nema ni jednog tehnološkog diva.
Nakon Debićevog predavanja prikazan je njemački dokumentarni film »Moj muž nastavlja živjeti kao UI«. Radi se o intrigantnoj priči o odnosu umjetne inteligencije, sjećanja i ljudskih emocija. Dokumentarac prati novinara Franka Seiberta dok istražuje kako ova tehnologija može transformirati tugu, ljubav i ljudske odnose.
Muž kao UI
Nakon odgledanog zanimljivog dokumentarca u razgovoru s publikom Debić je, između ostalog, kazao da je ljudski mozak zapravo organizirani atomi odnosno fizička stvar i da ne postoji filozofska prepreka da se dođe do umjetne inteligencije jer se fizikalnost može riješiti s pomoću senzora. No nismo ni blizu rješenja kako funkcioniraju hormoni. Naime UI pročita sve, ali ne razumije ništa i zato je stalno treba provjeravati. Na kraju je objasnio da postoje tri vrste umjetne inteligencije: uska, opća koja je ekvivalent čovjeku i umjetna super inteligencija koja nadilazi čovjeka.
U Rovinju program festivala traje do 7. studenoga, a projekcije filmova održavaju se u kazalištu Gandusio. Filmovi su prvenstveno namijenjeni učenicima osnovnih i srednjih škola, za koje se organiziraju jutarnje projekcije. Cilj je približiti im znanstvene teme na razumljiv i zanimljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o tehnologijama koje će obilježiti njihovu budućnost. Večernje projekcije otvorene su svim zainteresiranim građanima, a program pruža priliku za upoznavanje s različitim pogledima na znanost, tehnologiju i održivi razvoj. Kroz dokumentarne filmove iz cijelog svijeta, koje je odabrao stručni žiri, festival će istražiti mogućnosti suvremene tehnologije, ali i otvoriti pitanja o njezinim ograničenjima, etičkim dilemama i očekivanjima.
