Dašak Turske
Aja Sofija kroz objektive dvojice vrhunskih umjetnika: Otvorena izložba fotografija u Puli
(Snimila Vanesa Begić)
Fuat Korkmaz, ravnatelj Kulturnog centra "Yunus Emre" Instituta u Zagrebu i koordinator za obrazovanje i profesor turskog jezika, Oguz Akyol, Armin Hodžić, potpredsjednik Hrvatskog sabora, Bari Ahmedi, predsjednik Nacionalne zajednice Turaka u Republici Hrvatskoj; Savjetnik za vjerska pitanja u Veleposlanstvu Republike Turske Aşir Toprak i glavni imam Medžlisa u Puli, Esad ef. Jukan prisustvovali su u petak poslijepodne otvorenju izložbe fotografija "Aja Sofija: Svjetlost tišine".
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula stalno se održavaju programi posvećeni kako nacionalnim manjinama, tako i geografski udaljenim kulturama i umjetnostima, a ova izložba predstavila je izniman fotografski projekt istaknutog turskog fotografa Izzeta Keribara i međunarodno priznatog kaligrafa i fotografa Mehmeda Özçaya.
Kako se moglo čuti tijekom otvorenja, njihov je zajednički projekt nastajao tijekom četiri godine, a kroz te sugestivne fotografije i umjetnički pristup prikazuje i (raz)otkriva povijesnu, arhitektonsku, kao i duhovnu dimenziju Aje Sofije, jednog od najznačajnijih spomenika svjetske kulturne baštine.
Gostovanje izložbe organizirano je u povodu obljetnice osnutka Republike Turske, u suorganizaciji Turskog kulturnog centra Yunus Emre iz Zagreba, Grada Pule, Islamskog kulturnog centra Pula i Gradske knjižnice i čitaonice Pula.
- Projekt je rezultat dugotrajnog umjetničkog istraživanja, obilježenog predanošću, strpljenjem i dubokim poštovanjem prema kulturnoj i povijesnoj vrijednosti ovog veličanstvenog zdanja. Kroz profinjene kompozicije, igru svjetlosti i sjene te pažljivo odabrane detalje, dvojica umjetnika otkrivaju različite dimenzije Aje Sofije i njezinu jedinstvenu estetsku slojevitost. Fotografije prikazuju arhitektonsku veličanstvenost građevine, bizantske mozaike, islamske umjetničke elemente, dekorativne detalje i posebnu duhovnu atmosferu njezine unutrašnjosti. Svaki kadar donosi drukčiju perspektivu, ističući bogatstvo kulturnih slojeva i umjetničkih tradicija koje su tijekom stoljeća oblikovale ovaj jedinstveni spomenik.
Izložba je prva velika fotografska prezentacija posvećena Aji Sofiji nakon njezina ponovnog otvaranja kao džamije. Projekt je prvi put predstavljen u Predsjedničkoj narodnoj knjižnici u Ankari, uz sudjelovanje predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, a potom i u knjižnici Rami u Istanbulu, mogli su saznati prisutni tijekom otvorenja gdje su svi govornici istaknuli vrijednost ovoga spomenika kao njezinu važnost kao simbol povijesne povezanosti, duhovnosti i univerzalne kulturne baštine čovječanstva.
Izzet Keribar, rođen 1936. godine u Istanbulu, jedan je od najistaknutijih turskih fotografa, poznat po svojem dugogodišnjem istraživanju svjetlosti, prostora, arhitekture i ljudskog iskustva.
S fotografijom se prvi put susreo zahvaljujući starijem bratu Leonu. Njegovo zanimanje za fotografiju razvijalo se na povijesnim ulicama Istanbula, a s vremenom je preraslo u trajnu umjetničku posvećenost. Fotoaparat Leica, koji je dobio na dar nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, postao je važnim sredstvom njegova umjetničkog izražavanja.
Tijekom Korejskog rata služio je kao prevoditelj i radio kao urednik fotografija u vojnom časopisu, bilježeći svakodnevni život i razaranja Seula. Nakon dvadesetogodišnje stanke, osamdesetih godina prošlog stoljeća ponovno se intenzivno posvetio fotografiji te se afirmirao kao jedno od najvažnijih imena suvremene turske fotografske umjetnosti. Njegov opus obuhvaća različite kulture, krajolike, arhitektonske cjeline i prizore svakodnevnog života. U središtu njegova pristupa nalaze se svjetlost, kompozicija, strpljenje i sposobnost prepoznavanja posebnosti trenutka.
Godine 2011. dodijeljena mu je Velika nagrada Republike Turske za kulturu i umjetnost, koju je podijelio s legendarnim fotografom Arom Gülerom.
Mehmed Özçay, rođen 4. srpnja 1961. godine u turskoj pokrajini Trabzon, međunarodno je priznati turski kaligraf i fotograf. Njegovo stvaralaštvo povezuje tradicionalnu islamsku umjetnost lijepog pisanja sa suvremenim vizualnim izražavanjem, stvarajući osebujan spoj klasične estetike, geometrije i fotografske osjetljivosti.
Diplomirao je 1986. godine na Teološkom fakultetu Sveučilišta Atatürk u Erzurumu. Zanimanje za kaligrafiju razvio je još tijekom studija, a od 1982. godine usavršavao je klasične stilove sulus i nesih pod vodstvom uglednog kaligrafa Fuada Başara. Kaligrafsku diplomu, odnosno idžazetnamu, stekao je 1993. godine. Uz kaligrafiju, Özçay se intenzivno posvećuje fotografskoj umjetnosti. Osjetljivost za kompoziciju, liniju, svjetlost, sjenu i detalj, razvijenu kroz tradicionalnu umjetnost pisma, prenosi u fotografski medij. Njegovi radovi često prikazuju prirodu, predmete i apstraktne oblike, pretvarajući naizgled jednostavne motive u složene vizualne kompozicije. Posebno se ističe njegov ciklus Portreti drveća, u kojem istražuje teksture debala i kore te otkriva njihove gotovo apstraktne strukture.
Kroz njihov zajednički rad Aja Sofija postaje središte vizualne priče o susretu civilizacija, kontinuitetu umjetničkog stvaranja i univerzalnom jeziku kulturne baštine.
