(Press)
Danas, u 19.30 sati u Domu hrvatskih branitelja u sastavu akademske večeri svetog Kirila i Metodija i svetog Joakima Osogovskog održat će se promocija zbirke makedonskih narodnih pjesama "Pjesma kroz stoljeća", koje je odabrala i priredila pulska autorica Milena Zlateska, što je bio i povod za razgovor s njom.
Nastupit će zbor Društva, čiji je voditelj Zoran Gardašević, a promociju zbirke makedonskih narodnih pjesama vodit će prof. dr. Katerina Vidova iz Makedonije, koja je i recenzent knjige i lektor, a drugi recenzent je Vasil Tocinovski. Gost iz Makedonije je i mr. Eleonora Nikolovska, a iz Zagreba dolazi i dramaturginja Maja Gregl. Bit će postavljena i izložba slika "Cvijeće mira", a autor je Živko Popovski Cvetin.
Tom će prigodom biti predstavljen i katalog posvećen Zlateskoj "Jezik je naš identitet".
- Kada sam odlučila ovom katalogu dati naslov "Jezik je naš identitet", nisam birala samo l?epu i snažnu rečenicu. Odabrala sam r?eči koje duboko osjećam i koje u sebi nose dio mojega životnog i stvaralačkog puta. Za mene je jezik mnogo više od sredstva kojim se sporazum?evamo. Jezik je dio našega bića. U njemu su sačuvani naši prvi osjećaji, r?eči koje smo čuli u djetinjstvu, priče naših roditelja i predaka, pjesme, običaji, sjećanja i vr?ednosti koje nosimo kroz život. Jezik nas određuje, ali nas istodobno i povezuje s drugima. Čovjek može otići daleko od svoga rodnog kraja, živjeti u drugoj zemlji, svakodnevno govoriti drugim jezikom i prihvatiti novu sredinu, ali jezik koji je ponio iz svoga djetinjstva ostaje duboko zapisan u njemu. On postaje unutarnji prostor kojemu se uv?ek možemo vratiti. Upravo zato je za mene čuvanje jezika pitanje čuvanja identiteta. Makedonski jezik za mene n?e samo jezik kojim govorim i pišem. On je dio mojih kor?ena, mojih uspomena i moje povezanosti s makedonskom kulturom i tradic?om. U njemu osjećam posebnu bliskost s r?ečima, pjesmom i književnošću. Kada pišem na makedonskom jeziku, osjećam da razgovaram sa svojim kor?enima i da čuvam dio onoga što sam nasl?edila. Istodobno, život u Hrvatskoj i povezanost s hrvatskim jezikom obogatili su moj pogled na sv?et i moje stvaralaštvo. Hrvatski jezik postao je važan dio moje svakodnevice, mog kulturnog djelovanja i prostora u kojem stvaram. Iz toga razloga svoj odnos prema makedonskom i hrvatskom jeziku ne doživljavam kao pod?eljenost, nego kao bogatstvo dvaju jezika i dv?u kultura koje mogu živjeti zajedno, objašnjava Zlateska i zašto je krenula prevoditi makedonske narodne pjesme te most, poveznicu među dvjema kulturama i jezicima u tom zanimljivom spletu misli i emocija.
Stoga nam veli kako vjeruje da čovjek ne postaje manje svoj zato što upoznaje drugi jezik.
- Naprotiv. Svaki novi jezik koji upoznamo otvara nam nova vrata, ali nas istodobno može još snažn?e osv?estiti o vr?ednosti vlastitoga jezika. Zato ovaj katalog doživljavam i kao osobno svjedočanstvo o snazi jezika. Posebno vjerujem u snagu pisane r?eči. Izgovorena r?eč može nestati u trenutku, ali zapisana r?eč ostaje. Ona putuje kroz vr?eme, dolazi do novih čitatelja i omogućuje da ono što smo osjećali, mislili i stvarali ne nestane zajedno s nama. Zbog toga je književnost za mene i odgovornost. Kada pišemo na svome jeziku, mi ne čuvamo samo r?eči. Čuvamo način razmišljanja, osjećaj pripadnosti. Svaka pjesma, svaka knjiga, svaki zapis i svaki pr?evod mogu biti mali doprinos očuvanju onoga što smo dobili u nasljeđe, ističe.
Milena Zlateska, (Dojčinoska), rođena je 1964. u Makedonskom Brodu. Ekonomski fakultet, ekonomsko-statističko-kibernetički smjer, završila je u Prilepu. U Puli živi od 1992. godine. Od samog dolaska aktivno se uključuje u rad makedonskih udruga u Puli. Članica je Hrvatskog književnog društva R?eka, udruge KULTura sNOVA Zagreb...
Njezino je pjesničko stvaralaštvo zastupljeno u brojnim makedonskim, hrvatskim i međunarodnim književnim zbornicima i antolog?ama.
Autorica je šest pjesničkih zbirki. Među značajn?im priznanjima ističu se Zahvalnica za promicanje makedonske kulture i jezika u iseljeništvu putem pisane r?eči, koju joj je dod?elila Agenc?a za iseljeništvo Republike Makedon?e, kao i Priznanje za izniman doprinos afirmac?i književnosti putem pisane r?eči, koje joj je dod?elilo Veleposlanstvo Republike Makedon?e u Republici Hrvatskoj. Za svoj dugogodišnji rad i doprinos dobila je priznanja i od Zajednice Makedonaca u Hrvatskoj te Grada Pule, osobito za doprinos očuvanju, njegovanju i promicanju kulture makedonske zajednice u Puli.
Njezine su pjesme zastupljene u više od 200 međunarodnih zbornika, prevedene na više jezika te nagrađene i pohvaljene.