"ISTARSKI BORAC"

Četiri generacije o poznatom pulskom časopisu

| Autor: Vanesa Begić
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Okrugli stol posvećen »Istarskom borcu«, časopisu mladih Istre za književnost, kulturu i društvena pitanja, koji je izlazio je u Puli od 1953. do 1979., s prekidima od 1965. do 1968. i 1975. godine, održan je u srijedu u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika u organizaciji Borisa Domagoja Biletića.

O ovome su časopisu govorili, osim Biletića, Valnea Delbianco, Branko Sušac, Miodrag Kalčić, Ana Galant, Albino Crnobori, Jadranka Ostić, Ivan Pletikos i Matija Pettener Lorencin. Važna uloga - Ovdje su prisutne četiri generacije onih koji su stvarali ili su se na neki način bavili tim časopisom. Taj časopis je bio iznimno važan, formirao je generacije intelektualaca te okupio je brojne tada mlade ljude koji su tu stasali, kojima je to bila prekretnica u karijeri i daljnjim bavljenjem pisanjem.

Najveća uloga u svemu tome je ona nezaboravne profesorice Ljubice Filipić Ivezić koja je uvela svoje učenike u taj svijet. O »Istarskom borcu« su, godinama kasnije, nastali i brojni drugi radovi, od magistarskog rada ovdje prisutne Ane Galant, koja je radom o tome časopisu završila svoj studij u Rijeci, diplomskog rada Nataše Dragun, to je bila i tema magisterija Dolores Petrinić, a nastalo je i puno drugih radova na tu temu, neki isključivo o »Borcu«, a neki o publikacijama u Istri kroz godine.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Zato su nam takva okupljanja itekako potrebna, prisjetit se svih aktera te lijepe priče - a put toga časopisa nije bio uvijek lagan, no nedostaje fotodokumentacije za potpuniji prikaz svega toga, kazao je Boris Domagoj Biletić. Albino Crnobori prisjetio se ranijih godina »Borca«, uz paralelu s fotoklubom i ostalim mjestima gdje su se mladi, željni kreativnog i angažiranog rada družili, radili, stvarali i promišljali, te kako su se tada mogla koristiti dva foto-papira. Potom su projicirane fotografije te video-uradak o djelovanju profesorice Ljubice Filipić Ivezić, gdje su ponekad i nastojali odgonetnuti tko se na tim fotografijama nalazi. Kao što je bilo vidljivo, riječ je o intelektualcima i umjetnicima raznih profila koji su djelovali ili još uvijek djeluju u Puli.

Ana Galant kao najmlađa sudionica tog okruglog stola, rekla je da se osjeća kao obožavateljica koja prisustvuje rock koncertu i nakon završetka odlazi u backstage upoznati svoje omiljene zvijezde. - Puno sam vremena provela u tom istraživanju i vidim kako je profesorica Ljubica bila iznimno strpljiva, puna energije i uspijevala je iz svakoga izvući ono najbolje. Ukazivala je na važnost strpljenja, kako treba biti strpljiv i ostaviti ego po strani te marljivim trudom doći do sjajnih rezultata, što danas nije uvijek tako, jer svi bi htjeli doći do rezultata čim prije, bez strpljenja, kazala je Ana Galant. Marija Pettener Lorencin govorila je o izrađivanju bibliografije Istarskog borca koja je objavljena krajem 2006. godine.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Posebne riječi zahvale idu Borisu Domagoju Biletiću i velikom trudu koji je uložio u očuvanje uspomene na ovaj časopis. Krenula sam najprije s izrađivanjem bibliografije Buzetskog zbornika, potom me Biletić pitao za izradu bibliografije istarskih časopisa i krenula sam, među ostalim, raditi i onu Istarskog borca.

To je bilo vrlo zahtjevno i nije bilo lako jer nije bilo toliko podataka, nedostajao je građe, bilo je tu praznina, tražila sam časopise i po Zagrebu, tada nije bilo obveznih primjeraka kao sada, kazala je Pettener Lorencin. Branko Sušac prisjetio se velike uloge »Borca« i ne samo, već i svih kultnih mjesta koja su oblikovali mlade ljude kroz godine, od plesnjaka, tadašnjeg Kluba Uljanik, a u razgovoru svi su se akteri složili da bi mogle nastajati iznimne knjige o kazališnom, filmskom, književnom, te općenito alternativnom umjetničkom životu u Puli.

Sudionici ovoga programa govorili su o vlastitim iskustvima i viđenjima »Istarskog borca« te kako ih je to oblikovalo. Časopis je više puta mijenjao nazive i izdavače. Kao »Istarski borac« izlazio je od 1953. do 61., a izdavač mu je od 1953. do 1954. bila Literarna sekcija »Branko Semelić, a u razdoblju od 1954. pa sve do 1961. godine, izdavao ga je Literarni klub Istarski borac.

Bilo je govora i o tome kako je u razdoblju od 1962. do 64. dobio format novina s nazivom »Glas mladih« te je izlazio kao list narodne omladine Istre 1962.-1963., a kao list za kulturu i društvena pitanja omladine Istre 1964. Izdavač mu je bio Kotarski komitet Narodne omladine (1962.), Literarni klub Istarski borac (1963.–64.) te Kotarski komitet Saveza omladine Pula (1963.).

Nova serija »Istarskog borca« pod tim nazivom kreće ponovno od 1969. do 1973., a od 1974. izlazi kao časopis za kulturu i društvena pitanja amatera i entuzijasta Istre, a nakon pauze 1975. pojavljuje se pod naslovom Ibor: kao glas mladih Istre 1976.–1978. te kao glas mladih Istre i časopis mladih Istre za književnost, kulturu i društvena pitanja 1979. Izdavač nove serije bili su Literarni klub (1969.–74.) i Konferencija Socijalističke omladine Pula (1974.), dok je nakladnik Ibora bio pak Literarni klub »Istarski borac«.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini