Seviljski brijač
Poznata opera održana u Malom rimskom kazalištu: Virtuozna glazba, humor, dinamična radnja i suvremeni pristup
(Foto NuNu Media)
U sklopu Pulskog kulturnog ljeta u Malom rimskom kazalištu izvedena je opera "Seviljski brijač", jedno od najpoznatijih i najomiljenijih djela talijanskog skladatelja Gioacchina Rossinija. Ova komična opera, poznata po vedrini, humoru i virtuoznim glazbenim dionicama, još je jednom pokazala zašto već stoljećima privlači publiku.
Domišljati Figaro
Operu u dva čina izveli su umjetnici SNG-a Opere i baleta Ljubljana, uz orkestar kojim je ravnao dirigent Ayrton Desimpelaere. Poseban ugođaj izvedbi pružio je ambijent Malog rimskog kazališta, gdje su se glazba i povijesni prostor skladno nadopunjavali. Violinistica Natalija Čabrunić, rodom iz Pule, članica ljubljanskog orkestra, istaknula je da je nastup u Puli za nju poseban doživljaj, osobito zato što je s tim kazalištem već nekoliko puta gostovala u Areni, a izrazila je zadovoljstvo načinom na koji je opera postavljena.
Rossini je operu skladao prema libretu Cesara Sterbinija, koji je inspiraciju pronašao u istoimenoj komediji francuskog dramatičara Pierrea Beaumarchaisa iz 1775. godine. Radnja prati grofa Almavivu, koji pokušava osvojiti Rosinu, djevojku pod strogim nadzorom doktora Bartola. U tome mu pomaže domišljati brijač Figaro, koji smišlja različite planove i prerušavanja kako bi zaljubljeni grof mogao doći do svoje voljene. Upravo niz zabuna, prerušavanja i neočekivanih obrata čini radnju dinamičnom i duhovitom.
U središtu svega bio je dakako Rok Bavčar kao Figaro, pokretač brojnih zapleta i jedan od najprepoznatljivijih likova opere. Kao grof Almaviva glumio je Dejan M. Vrbančič, dok je Rosinu tumačila Nuška Drašček. Doktor Bartolo bio je pak Klemen Gorenšek, Basilio Peter Martinčič, Fiorello Robert Brezovar, a Berta Rebeka Radovan. Svi su oni ispraćeni ovacijama zadovoljne publike.
Umjetničku ekipu činili su scenografi Matjaž Arčan i Marin Blažević te kostimografkinja Sandra Dekanić. Lektorica je bila Marja Filipčič Redžić, prijevod libreta potpisuje Niko Štritof, a prijevod titlova Jelena Planinšec.
Za zborski rad bila je zadužena Željka Ulčnik Remic, koncert-majstor bio je Gregor Traven, a asistent dirigenta Jakob Barbo. Asistentica redatelja bila je Simona Pinter, dok su korepetitori bili Kayoko Ikeda, Višnja Kajgana, Irena Zajec, Irina Milivojević i Stefan Pajanović. Korepetitorica zbora bila je Marina Đonlić, šaptači Dejan Gebert i Urška Švara Kafol, a inspicijent Tomaž Čibej. Velika je ekipa i iza scene zaslužna za uprizorenje ove opere, gdje je svatko dao svoj doprinos.
Komičnost djela
Posebnost ove izvedbe bila je inovativna i režijski specifična postava u režiji Marina Blaževića. Redateljski pristup dodatno je naglasio komičnost djela, ali i omogućio da se Rossinijeva glazba poveže sa sugestivnim scenskim pokretom. Zanimljivi zapleti i raspleti, izražajna gluma te nadahnute glazbene dionice držali su pažnju publike tijekom cijele izvedbe. Sama scenografija bila je vrlo specifična, gotovo nepostojeća, s "okvirima" iz kojih "iskaču" protagonisti i kazuju svoju "priču", tako da je izvedba bila centar svega. Cjelokupan je naglasak bio na izvođačima i na njihovom glasovno-scenskom nastupu, gdje je orkestar imao veliku i vrlo značajnu ulogu - itekako vidljiv i na pozornici. Zbor je pak silazio niz stepenice Malog rimskog kazališta i odjednom se našao u publici, stvarajući i taj odnos bliskosti publike i izvođača.
Iako je u bogatom programu pulske koncertne sezone nedostajalo više opernih i baletnih predstava, "Seviljski brijač" pokazao je koliko su takva uprizorenja važna za kulturnu ponudu grada, a što su i mnogi gledatelji komentirali i pohvalili. Nakon ranije izvedene scenske kantate "Carmina Burana" u Areni, gostovanje ljubljanskog ansambla donijelo je Puli večer klasične glazbe i nezaboravnih arija. Mnogi su gledatelji izrazili nadu i želju da će dogodine biti u Areni i Malom rimskom kazalištu više opernih naslova, ali i pokoji balet, kao što je to bilo godinama unazad, jer i takve izvedbe imaju svoju vjernu publiku.
Ova izvedba Rossinijeva remek-djela spojila je virtuoznu glazbu, humor, dinamičnu radnju i suvremeniji redateljski pristup. U prekrasnom ambijentu Malog rimskog kazališta opera je dobila dodatnu čar, a publika je imala priliku uživati u djelu koje svojom vedrinom i pristupačnošću uspijeva osvojiti i ljubitelje opere i one koji se s opernim žanrom susreću rjeđe.
"Seviljski brijač" tako se pokazao kao vrlo uspješan izbor za ljetnu pulsku kazališno-opernu u večer - razigranu, glazbeno bogatu i ispunjenu humorom.
