Industrijska avangarda

Peto izdanje Bijenala industrijske umjetnosti: Distopija, AI i klimatske krize u monumentalnom umjetničkom putovanju od Pule do Labina

| Autor: Branko Biočić


Projekcijom video rada Ayuong Kima "Delivery Dancer’s Sphere" krajem listopada, u MaloM rimskom kazalištu u Puli, upriličeno je prvo od niza otvorenja kojima je inaugurirano 5. Bijenale industrijske umjetnosti pod nazivom "The Vast Automaton/Ogroman automat", kojeg kuriraju Bani Brusadin i Giulia Colletti, a kojeg od 2024. organizira umjetnički kolektiv Labin Art Express XXl. Bijenale traje do kraja studenog.

Klimatske promjene

Navedeni je video rad, zajedno s instalacijom "Things to Come" Aleksandre Domanović, dio izložbe na prvom katu bivše trikotaže Arena u Puli, koja je otvorena projekcijom filma Liu Chuanga "Lithium Lake and Island of Polyphony II". Nakon otvaranja u Malom rimskom kazalištu uslijedio je obilazak ostalih izložbi u Puli, koji je započeo je s predavanjem Dragana Živadinova o radu "Postgravityart::Noordung" umjetničkog dua Živadinov/Zupančič, u Arheološkom muzeju Istre. Radi se o "dokumentarnoj" instalaciji koja se proteže kroz cijeli prvi kat muzeja, sastavljenoj od samostojeće aluminijske konstrukcije i velikog broja TV ekrana, koji prikazuju povijest 50-godišnjeg kazališnog projekta Noordung od 1995.-2025. godine, uključujući i umjetničke satelite-umbote koji će do 2045. biti lansirani u orbitu oko zemlje. Na drugom katu može se vidjeti instalacija španjolskog umjetnika Gerard Ortín Castellvíja, koju čine 3 video rada, "Bliss point", "Agrilogistic" i "Future Foods", koji problematiziraju klimatske promjene, postepeni nestanak prirodnih resursa te s time povezane alternativne načine opstanka na ovom planetu.

Kapela Sv. Stjepana, autori Bestak i Leko (Snimio Damir Žižić)Kapela Sv. Stjepana, autori Bestak i Leko (Snimio Damir Žižić)

Iduća postaja je pulski Zerostrasse, gdje je smještena instalacija "Rola Rolls" južnokorejske umjetničke skupine Eobchae, a sljedeća u Augustovom hramu, gdje je izložen rad "Factory girl (1)", print fotografije velikih dimenzija, koji zajedno s drugim radom na zidinama pulskog kaštela (PPMI) još većih dimenzija "Factory girl (2)", predstavlja prostorne intervencije španjolske umjetnice Tanit Plana, koje promišljaju industrijski rad i ulogu žena, suprotstavljajući sintetičke fikcije životnim pričama, te promišljajući kako strojevi rekodiraju tvornice.

U Muzeju suvremene umjetnosti (MSUI-MACI), postavljena je izložba u koju uvodi instalacija "Scientific Dreaming" Suzanne Triester, s radovima nastalim u suradnji s znanstvenicima instituta CERN. Nakon nje sljedi multimedijalni rad !Mediengruppe Bitnik u suradnji sa Selenom Savić i Gordanom Savičićem. Njihova instalacija "1 Review Tour", koja istražuje kako sustavi ocjenjivanja filtriraju iskustva i oblikuju algoritamsku percepciju, sastoji se iz 4 dijela, u kojima se koriste masažne stolice, TV ekrani, tablet, zvuk, Chrome i Firefox preglednik, ležeći jastuk za igranje, joga prostirka, svjetla,... Izložba u MSUI nastavlja se nizom radova pod nazivom "PC Gamer" kubanca Nestora Siréa, u kojima koristi dijelove PC-a, ekrana, čeličnih cijevi, štampanih ploča, baterije automobila, solarni panel, razne gamerske kompomente... koje zajedno s organskim materijalima, poput zemlje i proklijanog sjemena trave, pretvaraju svakodnevne otpatke u skulpturalne gaming strojeve.

MSUI, autori Crawford, Joler, Nestor i Sire (Snimio Damir Žižić)MSUI, autori Crawford, Joler, Nestor i Sire (Snimio Damir Žižić)

Najveći dio prostora MSUI-ja, s 24 m duljine i 3 m visine, zauzima imerzivna instalacija "Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power Since 1500" umjetničkog dua Kate Crawford i Vladan Joler - s kojom sudjeluju i na ovogodišnjem venecijanskom Bijenalu arhitekture - koja prati kako su tehnologije računanja, od karavela do umjetne inteligencije, organizirale ljudska tijela, resurse i znanje, pozivajući na preispitivanje imperijalnih logika ugrađenih u infrastrukture. Na izložbi u MSUI nalazi se i jedina likovni rad na ovogodišnjem bijenalu, crtež velikih dimenzija pod naslovljen "Ebota Virus" Abu Bakarr Mansaraya iz Sijera Leonea. Posjet 5. Bijenalu u Puli, završava u pulskoj Areni gdje se u Galeriji Amfiteatar nalazi instalacija Alice Bucknell "Staring at the Sun".

U Vodnjanu, u prostoru za suvremenu umjetnost Apoteka, smještena je diskretna mobilna instalacija te "industrijske" skulpture grčke umjetnice Marine Xenofontos. Put bijenala do Labina, vodi preko farme magaraca "Liburna" Ivana Perka, u dolini rijeke Raše, gdje je od velikih drvenih trupaca "izgrađena" riječ "NEIN", rad umjetničke skupine !Mediengruppe Bitnik.

Radikalna skupna izložba

U susjednoj se Raši, u aneksu crkve Sv. Barbare može vidjeti instalacija Sandra Đukića, nastala kao rezultat njegove dugogodišnje suradnje s L.A.E. na istraživanju i digitalizaciji rudarsko-industrijske baštine Labinštine, dok je vrlo radikalna skupna izložba postavljena u prostoru bivše direkcije rudnika, kasnije trikotaže 25.maj. Tu se, pored instalacija Heba Y. Amin, Sophie Cundale, te dua Anna Engelhardt i Mark Cinkevich, posebno ističu dvije prostorne instalacije slovenske umjetnice Žive Božičnik Rebec, koje se zbog uporabe opasnih kemikalija, mogu razgledati samo uz najavu i galerijsko vođenje.

Meddiengruppe Bitnik (Snimio Damir Žižić)Meddiengruppe Bitnik (Snimio Damir Žižić)

Nakon razgledavanja vrlo mistične instalacije "Songs of the Owls", dua Andrej Beštak i Anja Leko, u kapeli Sv. Stjepana u starom gradu Labinu, 5. Bijenale industrijske umjetnosti svečano je otvoreno ispod šohta na Pijacalu u Podlabinu, uz uvodne riječi Damira Stojnića, umjetničkog voditelja L.A.E. XXI i gradonačelnika Labina Donalda Blaškovića, dok je završnu riječ, odjeven u "kovarski" kombinezon, kreaciji mlade labinske umjetnice Alison Ivašić, održao Dean Zahtila, predsjednik udruge L.A.E. XXl, nakon čega je uslijedio audio-vizualni performans Erica Raynauda aka Fraction. Na Pijacalu je nakon toga je otvorena instalacija "Assimilator" Laibach Kunsta, a u DKC-u "Lamparna" multimedijalna instalacija Lawrence Leka "NOX", koja je zauzela gotove sve prostorije Lamparne.

Peti Bijenale bavi se egzistencijalnim strahom pred onim što donosi budućnost, upozorava se na urgentnu potrebu donošenja metoda održivog života, uz istovremenu bojazan od dodatnih represija koje će se različito odražavati na stanovnike planeta, ovisno o njihovom socijalnom i ekonomskom statusu, kažu organizatori. Oni ističu da je ovo "najsuvremenije" bijenale do sad, i sukladno recentnom "zeitgeistu" prilično distopijski intonirano.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama