Sjećanje na Zvane Črnju
Otkrivena spomen-ploča u čast velikanu hrvatskog pjesništva
Fotografija 1 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 2 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 3 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 4 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 5 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 6 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 7 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 8 / 9(Lana Pliško)
Fotografija 9 / 9(Lana Pliško)
Zvane Črnja čovjek je koji je svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u očuvanju istarskog identiteta, povijesti i čakavske riječi. Jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika, kulturologa i novinara 20. stoljeća, Zvane Črnja danas je dobio spomen-ploču u Zagrebu, na kući u Krajiškoj ulici 17, gdje je godinama živio i stvarao.
Na 106. obljetnicu njegova rođenja, Čakavski sabor Žminj, koji je Črnja i osnovao 1969. godine, otkrio je ploču posvećenu čovjeku koji je svoj život i stvaralaštvo snažno vezao uz Istru, ali je velik dio svog profesionalnog i kulturnog djelovanja ostvario upravo u Zagrebu. Time je zagrebačka adresa na kojoj je Črnja stvarao postala trajnim mjestom sjećanja na njegov doprinos istarskoj, ali i hrvatskoj književnosti, kulturi i jeziku.
Prisutnima se prije svečanog otkrivanja spomen-ploče obratio akademik Robert Matijašić, predsjednik Čakavskog sabora Žminj.
- Danas se prisjećamo Zvana Črnje - književnika, publicista, književnog i kulturnog radnika, čovjeka koji je svojim radom zadužio cjelokupnu hrvatsku kulturu. On je u ovoj kući u Krajiškoj ulici živio od 1949. godine pa sve do svoje smrti 1991. Tu je stvarao trajna književna i životna djela vezana za Istru i čakavsku kulturu. Posebno valja istaknuti njegovu ulogu u nastanku naše udruge - Čakavski sabor Žminj, čiji je on bio idejni začetnik i jedan od suosnivača. Ovu spomen-ploču prvenstveno doživljavamo kao znak sjećanja na jednog istaknutog čovjeka, ali i kao podsjetnik na njegove ideje - da se vlastiti kulturni identitet čuva tako da ga se živi, istražuje i prenosi drugima, rekao je Matijašić.
Za svoj izniman doprinos kulturi Črnja je 1976. godine nagrađen Nagradom "Vladimir Nazor" za životno djelo, a danas se njemu u čast dodjeljuje i ugledna Nagrada "Zvane Črnja" za najbolju hrvatsku knjigu eseja. Njegovo ime tako i danas ostaje povezano s književnošću, kulturom i promišljanjem istarskog i hrvatskog identiteta. Njegov književni opus obuhvaća poeziju, eseje, dramske tekstove i studije.
-Teško je ukratko opisati čime nas je Zvane Črnja zadužio u književnosti. On je za mene najvažniji hrvatski književnik 20. stoljeća u zapadnom dijelu Hrvatske. Bila mi je čast što me kao mladog čovjeka primio u uredništvo "Istra kroz stoljeća", sad sam glavni urednik te jedinice, što mi je velika čast. Ono najbolje što je ostalo iza Črnje su njegovi eseji, polemike, kulturna povijest Hrvatske i poezija, rekao je doktor znanosti Boris Domagoj Biletić, predstavnik istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.
Ante Bekić susjed je, ali i glavni inicijator ovog projekta te je u suradnji s Čakavskim saborom koordinirao realizaciju postavljanja spomen-ploče.
- Ja sam došao u Krajišku ulicu 1977. godine. Zvane je stanovao na četvrtom katu, bio je sustanar u jednoj sobi. Vrlo brzo sam upoznao gospodina Črnju, a najdirljiviji mi je bio trenutak kad je dobio prvi stroj za pranje rublja. Ja danas pričam o njemu kao o susjedu, ne kao o književniku. Bio je krasan susjed - nevjerojatno smiren, rekao je emotivno gospodin Bekić.
U ime obitelji prisutnima se obratio i akademik Andrija Mutnjaković, nakon čega je pjesnikinja Nada Galant izvela dvije Črnjine pjesme - "Spomen" i "Beside drage".
Projekt je realiziran s ciljem trajnog očuvanja sjećanja na Črnju, njegov rad i neizmjeran doprinos hrvatskoj književnosti, jeziku i identitetu. Posebnu vrijednost projektu dala je i suradnja s gospodarstvenicima iz njegova rodnog kraja. Izradu spomen-ploče donirala je tvrtka Kamen d.d. Pazin, a prijevoz do Zagreba osigurala je tvrtka Rudan d.o.o. Žminj.
