(Snimio Branko Biočić)
U Društvenom domu u Svetoj Katarini na Pićanšćini u organizaciji Zavičajnog društva Matko Brajša Rašan, održana je manifestacija posvećena istaknutom narodnom preporoditelju istarskih Hrvata, Pićancu Šimi Kureliću pod nazivom "160 godina Kurelića". U manifestaciji su sudjelovali KUD Brajša iz Pule, KUD Uljanik iz Pule, VS Umole iz Pićna, Klub studenta povijesti iz Pule te pićansko Društvo Brajša.
Prisutne su pozdravili tajnik Društva Kristijan Žgaljardić i predsjednik Društva Brajša Branko Ružić. Članovi KUD-a Brajša iz Pule zapjevali su pjesme "Krasna zemljo, Istro mila", "Mažurano moja", "Sliku Istre mile naše" i "Draga nam je zemlja". KUD Uljanik zatim je okupljene oduševio plesovima baluna i stare polke.
Prvi izlagač Zvonimir Blatančić u svome je predavanju prisutne upoznao s prvom generacijom narodnih preporoditelja predvođenih Jurjem Dobrilom. Marija Jeromela govorila je o borbi hrvatskih i slovenskih svećenika i narodnjaka za liturgijom na narodnom jeziku u 19. i 20 stoljeću, istaknuvši kako su brojni slovenski svećenici odigrali važnu ulogu u očuvanju narodnog identiteta istarskih Hrvata.
U središnjem dijelu manifestacije Dušan Baćac zasopao je na harmonici istarski balun, "Samo anđeli znaju" i "Brkicu", a Vokalna skupina Umole zatim je zapjevala pjesme "Bokaleta", "Ladonja" i "Istarski ples". Nastupili su zatim članovi KUD-a Uljanik koji su zaplesali "Slavonski ples" čime su posebno oduševili publiku. Izlagač Kristijan Žgaljardić u svojem je izlaganju predstavio lik i djelo Šime Kurelića.
(Snimio Branko Biočić)
- Kurelić je bio narodni preporoditelj koji je svojim radom zadužio Hrvate i Slovence Istre boreći se za njihova prava u Istarskoj markgrofoviji kojom su politički dominirali Talijani. Za svoga političkog djelovanja bio je izuzetno utjecajna osoba, te je u čak pet mandata bio gradonačelnik Pazina od 1898. do 1919, istaknuo je Žgaljardić.
Posljednje predavanje održala je Mariela Tomičić koja je okupljene upoznala s djelovanjem Ćirilomedoske družbe na području Pazinskog i Labinskog kotara od 1900. do 1915. Istaknula je važnost djelovanja Družbe koje je obrazovalo mnoštvo mladih istarskih Hrvata i na taj način zaustavilo talijanizaciju hrvatskog i slovenskog življa do Prvog svjetskog rata. Nakon službenog dijela okupljeni su se družili u Društvenom domu uz glazbu, dobru jotu i kvalitetnu kapljicu vina.