deskriptivno-normativni objasnidbeni rječnik
Objavljen "Rječnik jezikoslovnoga nazivlja"
Ilustracija (Pexels)
Rječnik jezikoslovnoga nazivlja urednica Milice Mihaljević i Lane Hudaček, koji sadržava 2974 naziva iz različitih jezikoslovnih područja objavio je Institut za hrvatski jezik (IHJ).
"Rječnik jezikoslovnoga nazivlja" višejezični je deskriptivno-normativni objasnidbeni rječnik, napominje IHJ i dodaje kako sadržava 2974 naziva iz različitih jezikoslovnih područja - dijalektologije, onomastike, etimologije, povijesti jezika, poučavanja jezika, fonetike, frazeologije, pragmalingvistike, generativne gramatike, kognitivne lingvistike, traduktologije, dodirnoga jezikoslovlja, teorije valentnosti itd.
Naglašava kako je posebna pozornost posvećena temeljnomu jezikoslovnom nazivlju koje se usvaja u školi. U sklopu projekta Jena izrađeni su Jezikoslovni korpus i Odostražni rječnik, ističe nakladnik i dodaje kako je cilj terminološkoga opisa usustavljivanje i normiranje naziva, što znači da se izborom i prikazom naziva u bazi preporučuje uporaba najprihvatljivijega naziva za određeni pojam.
Navode se i drugi potvrđeni nazivi za isti pojam (stranu istovrijednicu), no svakomu se prema terminološkim načelima dodjeljuje njegov normativni status (dopušteni, nepreporučeni, zastarjeli, žargonski i predloženi naziv).
Jezikoslovni nazivi obrađeni su u terminološkim člancima koji sadržavaju sljedeća polja: naziv na hrvatskome jeziku, definiciju, kontekst, sinonime (dopušteni naziv, nepreporučeni naziv, zastarjeli naziv, žargonizam, predloženi naziv), istovrijednice (na engleskome, njemačkome, francuskome, talijanskome, ruskome, češkome i švedskome), antonime, pokrate, podređene nazive, napomene, vrela (naziva, definicije i konteksta).
Napominje kako je pristup obradbi građe u Jeni deskriptivno-preskriptivan. Prvi je korak u analizi jezikoslovnoga nazivlja deskriptivan i utemeljen na računalnome korpusu (Jezikoslovni korpus), udžbenicima i priručnicima, rječnicima, znanstvenim člancima i monografijama, ističe nakladnik i dodaje kako se iz korpusa ispisuju nazivi te se razvrstavaju po jezičnim razinama i značenjima.
Deskriptivnom analizom, naglašava, utvrđuje se postojanje sinonimnih parova i nizova, ali i nepostojanje odgovarajućega hrvatskog naziva. Normativna je intervencija u nazivlju potrebna kad se pojavi novi pojam ili novi strani naziv kojemu ne odgovara nijedan hrvatski naziv ili kad postoji više sinonimnih naziva među kojima treba odabrati preporučeni naziv te ako naziv odudara od temeljnih norma hrvatskoga standardnog jezika, napominje nakladnik.
Rječnik je rezultat višegodišnjega rada na projektu Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena, koji je u prvoj fazi financirala Hrvatska zaklada za znanost, a nakon toga je postao interni projekt Instituta za hrvatski jezik.
Nakon završetka Zakladina projekta objavljena je e-monografija na stranicama projekta te je oko 1700 jezikoslovnih naziva javno dostupno u bazi Hrvatsko strukovno nazivlje – Struna.
Godine 2023. objavljena je monografija Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (636 str.), u kojoj je iscrpno opisano nazivlje različitih jezikoslovnih područja, napominje IHJ i dodaje kako ta dva priručnika na više od 1200 stranica daju cjeloviti uvid u hrvatsko jezikoslovno nazivlje.
Autorski tim rječnika sastojao se od 27 suradnika iz šest institucija: Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Staroslavenskoga instituta, Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Instituta za hrvatski jezik.
"Rječnik jezikoslovnoga nazivlja" prvi je veliki prijevodno-objasnidbeni rječnik jezikoslovnoga nazivlja nakon Simenonova Enciklopedijskoga rječnika lingvističkih naziva iz 1969.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
