Galerija C8
Otvorena izložba o istraživanjima brodoloma kod Fratarskog otoka
(Foto: AMI)
U Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre jučer je otvorena izložba »Veruda 1597.«, čiji su autori Luka Bekić, Roko Surić, Maja Kaleb i Šime Vrkić, a bave se istraživanjima mletačkog brodoloma iz 1597. kod Fratarskog otoka.
Prije nekih 5-6 godina, ekipa MCPA zaronila u okolici Fratarskog otoka i našla jedan brodolom iz kraja 16. stoljeća, o čemu je ispričao Bekić, inače bivši djelatnik AMI-ja koji i dalje doprinosi svim spoznajama arheologiji, Pule i cijele Istre. On je podsjetio da su krajem 16. stoljeća Uskoci u ratu s Venecijom, s Mletačkom republikom, i bili su bijesni jedni na druge. Uskoci su jednu noć odlučili napraviti velike probleme Mlečanima te su isplovili i došli do Rovinja.
Teret
- U Rovinju su opljačkali brodove i krenuli nazad. Po putu su na Fratarskom vidjeli usidren mletački brod. Taj brod su opljačkali, zapalili i on je potonuo, ispričao je ukratko Bekić. »Važno je znati o tom brodu je da je to priča o recikliranju. Taj brod je možda imao različiti teret, ali onaj teret koji je ostao na tom brodu koji smo mi uspjeli izvaditi je zapravo teret lom metala. I to ne željeza, nego različitog poluplemenitog metala, znači bakra, kositra, cinka i mjedi i tako dalje. Tu priču možete vidjeti kroz ove infoplakate i vidjeti primjere. Oni su obalu skupljali predmete koje više nisu bili za upotrebu te su ih razbijali, tukli, gnječili da smanje njihov volumen. Nakon toga su te predmete talili po vrstama i imate hrpe tih ostataka talina. I onda su nakon toga radili poluproizvode, te bakrene ploče koje su onda bile prodavane različitim majstorima za metal u različitim mjestima, ispričao je Bekić.
- To je bio njima jedan izvor prihoda, iako to ne znači da je bio i jedini od tog broda. Oni mogu imati različiti teret koji su Uskoci odnjeli, ali ovo je jedan zgodan segment privrede koje je taj kapetan, odnosno posada broda, obavljala, istaknuo je Bekić.
U galeriji se može vidjeti i nešto od opreme broda, pa su tu izložene topovske kugle, metke od arkebuza itd., jer brod je dakako bio naoružan.
Još jedna važna činjenica je da je brod potonuo na dubinu od 10 metara, što nije puno.
- To znači da već u 16. st., ti ljudi koji su preživjeli, lokalni stanovnici, ili čak fratri s Fratarskog izvlačili su sve što se moglo izvući od tog broda, tako da ovdje nema previše stvari. Ovo što je ostalo, ostalo je u toj krpi balastnog kamenja. Mi smo to uspjeli prikupiti i naći što god smo mogli i iz toga svega iskonstruirati ovu priču. kazao je Bekić.
Ravnatelj MCPA Mladen Pešić koji je s Bekićem našao taj lokalitet prilikom jednog rekognosciranja (ciljanog pregleda terena radi utvrđivanja mogućih novih nalazišta ili provjera stanja u kojem su ona, u arheološkoj dokumentaciji već znana nalazišta) ovog područja po Verudi.
Priča za ispričati
- To je u biti plod nekog dvogodišnjeg istraživanja i rekognosciranja istraživanog područja koje smo provodili, tako da je jedno od mnogih nalazišta koje otkrivamo, rekao je Pešić zahvalivši se svima koji su pomogli u postavljanju ove izložbe.
Kako je otvarajući izložbu napomenuo ravnatelj AMI-ja Darko Komšo, riječ je o nastavku suradnje s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju iz Zadra, a zanimljivo je što u C8 predstavljaju nešto što je lokalno, iz Pule. Odnosno, kako je to slikovito opisao, s obzirom da se radi o otoku na kojem mnogi Puljani tijekom ljeta rado kampiraju, sad imaju još jednu priču za ispričati tijekom druženja na otoku.
Izložba se može razgledati 15. rujna.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
