(Hina/EPA)
Knjigu profesorice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Cvijete Pavlović "Književnost ili prosvjetiteljstvo - Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća" objavila je Hrvatsla sveučilišna naklada.
Nakladnik ističe kako knjiga ujedinjuje uvide suvremene znanosti o književnosti o umjetničkim pravcima XVIII. stoljeća i doprinose na području periodizacije i klasifikacije književnosti.
Dodaje kako je nastala je iz potrebe usustavljivanja pojedinačnih analiza, raznolikih tema i tekstova o XVIII. stoljeću, a utemeljena je na na filologiji imanentnom nazivlju.
Knjiga ističe vrijednosti stilskopovijesne nomenklature rokokoa, klasicizma, sentimentalizma, predromantizma i romantizma, napominje nakladnik.
"Autorica donosi znanstveno utemeljene zaključke o dometima književnih i općeumjetničkih reperkusija prijelomnoga perioda za modernost tumačenu od XVIII. do XXI. stoljeća."
Ocjenjuje kako profesorica Pavlović vodi računa o kontinuitetu koji književnost XVIII. stoljeća gradi u odnosu na prethodno stoljeće te u odnosu na povijest književnosti uopće.
Naglašava kako odabir primjera iz hrvatske književnosti u europskom kontekstu definira komparativnu povijest i proučavanje hrvatske književnosti kao sastavnicu opće i svjetske književnosti.
Knjiga je, smatra, kamen-temeljac za razumijevanje XVIII. stoljeća uvjerljivim i relevantnim odgovorima na pojedina istraživačka pitanja koja nudi stavljajući ih u nove kontekste, interdisciplinarno i komparativno ih osvjetljujući u odnosu prema raznolikim izvorima.
Knjiga "Književnost ili prosvjetiteljstvo. Komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća" (292 str.) podijeljena je na pet poglavlja: Književnost ili prosvjetiteljstvo; Stilski čvorovi XVIII. stoljeća: rokoko, klasicizam, sentimentalizam, predromantizam; Morlakizam; Lica klasicizma i Stilska zrcaljenja kroz stoljeća.
Cvijeta Pavlović je rođena 1970. u Zagrebu. Diplomirala komparativnu književnost i romanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2003. obranila je doktorski rad pod naslovom "Pripovjedni postupci u Šenoinoj epskoj poeziji". Od 1995. g. zaposlena na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta.
Bavi se hrvatskom književnošću s komparativnoga stajališta, s posebnim osvrtom na veze s romanskim književnostima. Kao znanstveni istraživač bila je višegodišnja suradnica na znanstvenoistraživačkim projektima te voditeljica projekta Europski kontekst hrvatske književnosti.