NMMU: Izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća"

(Hina/EPA)

Nacionalni muzej moderne umjetnosti otvara u srijedu izložbu "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća", kojom autorica izložbene koncepcije Iva Körbler daje novi pogled na manirizam i manirističke postupke u djelima hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

Izloženo je više od 130 djela, skulptura, slika, radova na papiru, grafika i instalacija iz zbirke tog muzeja, ali i iz privatnih kolekcija, brojnih hrvatskih umjetnika, od onih očekivano manirističkog načina razmišljanja do opusa koji se pokazuju u drugačijoj mogućnosti interpretacije.

U prvoj su skupini umjetnici poput Borisa Bućana, Tomislava Buntaka, Ferdinanda Kulmera, Dimitrija Popovića, Željka Kipkea, Duška Šibla, Marije Ujević Galetović, Ratka Petrića, a u drugoj Robert Auer, Emanuel Vidović, Ljubo Babić, Mirko Rački, Milivoj Uzelac, Vilim Svečnjak, Vanja Radauš, Ivan Kožarić, Zlatko Bourek, Nives Kavurić - Kurtović, Fadil Vejzović.

Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi rekao je kako je to sedma u nizu izložbi kojima se žele odmaknuti od zastarjelog koncepta stalnog postava, pa se paralelno predstavljaju pojedini fenomeni i teme, uz uvjet da je preko 95 posto radova iz zbirke tog muzeja.

"To nam omogućuje da predstavljamo djela iz fundusa koja najčešće nisu bila obuhvaćena u prethodnim postavima i dosad smo uspjeli predstavili njih između 600 i 700, na veliko zadovoljstvo publike", dodao je.

Ustvrdio je kako se Iva Körbler na ovoj izložbi svojom tezom suprotstavila uvriježenom pojmu manirizma jer smatra da maniristička tendencija najviše ovisi od osobnosti samog umjetnika, a u nekim je povijesnim epohama izraženija.

Povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Iva Körbler rekla je kako do tog koncepta nije došla preko noći, niti ishitreno, već je, dok je zadnjih 10-ak godina radila izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika, shvatila da u samoj analizi njihovih djela, što se tiče stila, morfologije i tema, u vokabularu nedostaje nešto da bi značenjsko polje njihovih djela do kraja funkcioniralo.

"To nije bio ni nadrealizam, slikarstvo snova, fantastično slikarstvo ili simbolizam, a onda mi se kroz slučaj Borisa Bućana i Dimitrija Popovića otvorilo da bi to moglo ići prema manirizmu", dodala je.

Svoja je razmišljanja podijelila s akademikom Tonkom Maroevićem koji se složio s njom i već su počeli dogovarati ovakvu izložbu. "Njega nema pa mu posvećujem ovu izložbu i tako na neki način nastavljam njegovo nasljeđe", napomenula je.

Na konferenciji za novinare je predstavljen i prateći dvojezični katalog, na hrvatskom i engleskom jeziku.