Zagrebačka Trešnjevka primjer je četvrti raznolikih i često kontradiktornih urbanih procesa i razvoja, o čemu će od 8. studenog posvjedočiti izložba, tematska šetnja i seminar.

U okviru događanja "Razvoj Trešnjevke: Borba periferije za urbani standard" izložba će se u prostoru za umjetnost i aktivizam BAZA, održati od 8. do 15. studenog, a 12. studenog organizira se šetnja i razgovor, u kojem uz autoricu izložbe Tamaru Bjažić Klarin sudjeluju Filip Pračić, Lidija Butković Mićin i Nikša Božić.

Kako se podsjeća u najavi, u međuraću u Kraljevini Jugoslaviji Trešnjevka je bila industrijska četvrt i radnički slum – na poljoprivrednom zemljištu ilegalno izgrađenih kuća, ali i planirano naselje za niži srednji sloj opremljeno jednim od prvih dječjih igrališta. 

U socijalizmu dobar je primjer tzv. slum clearancea, stvaranju prostora za suvremenu stanogradnju i implementaciju tri urbanističko-arhitektonska ansambla za kulturu i obrazovanje, opskrbu i rekreaciju – današnji Park Stara Trešnjevka, Trešnjevački trg i Trg sportova.

Po riječima autora, posljednja tri desetljeća svjedočimo reverzibilnim procesima, ponovno ulazimo u zonu spekulacije, ovaj puta maksimalne eksploatacije zemljišta zamjenom obiteljskih kuća, u zonama sa za njih dimenzioniranom komunalnom infrastrukturom, višestambenim zgradama. 

"Podređivanje kvalitete stanovanja profitu prati i izostanak planiranja prostora svakodnevnog življenja društvenim sadržajima o kojima se više računa vodilo čak i prije Drugog svjetskog rata", ističu.

Tematska šetnja Tamare Bjažić Klarin ukazat će na urbanističku genezu Trešnjevke u relaciji s mijenama društveno-političkih sistema prve polovice 20. stoljeća.

Primjer su tri urbanističko-arhitektonska ansambla socijalističkog društva: kompleks s Robnom kućom NAMA na Trešnjevačkom trgu,  potez Srednje škole u Dobojskoj i Stari park Trešnjevka s Centrom za kulturu Trešnjevka, te  Trg sportova sa zimskim plivalištem, hotelom i Domom sportova. 

Razgovor je usredotočen na alate, planerske prakse i zakonodavni okvir, kojima je socijalističko društvo omogućilo sanaciju prostora, kao i na njihovu demontažu od 1990-ih.

Seminar je realiziran u sklopu programa “Mikropolitike 2022: Transformacije grada - od kapitalizma do socijalizma i natrag” i znanstvenog projekta “Formalni, teorijski i društveni aspekti proširenog pojma arhitektonske i umjetničke baštine u drugoj polovini 20. stoljeća” Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Organizator je BLOK - Lokalna baza za osvježavanje kulture, u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti.

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"