Piše Dražen Katalinić
Nakon inflacije dolazi "čipflacija"
(Unsplash, Davor Kovačević)
Eksplozija razvoja umjetne inteligencije preusmjerila je proizvodne kapacitete globalnih proizvođača čipova i memorije prema UI industriji, što je izazvalo nedostatak memorijskih komponenti, zbog čega poskupljuju pametni telefoni, računala i ostala potrošačka elektronika. Jer umjetna inteligencija, točnije podatkovni centri koji se grade po cijelom svijetu, a uskoro će jedan i kod nas, "guta" previše memorije, puno više od digitalnih uređaja koje svakodnevno koristimo, uključujući i automobile, zbog čega su se najveći svjetski proizvođači mikročipova okrenuli novoj "zlatnoj koki", a sve više zanemaruju tržište potrošačke elektronike.
Ushit oko prodaje čipova umjetnoj inteligenciji umjesto proizvođačima mobitela i laptopa je toliko napuhao cijenu memorije da proizvođači ozbiljno razmišljaju u uređaje ugrađivati elektroniku slabije kvalitete, poput zastarjelih zaslona, kako bi kompenzirali cijenu mikročipova koja stalno raste jer ih je kronično počelo nedostojati na tržištu. Nalazimo se u začaranom krugu u kojemu cijena memorije raste zbog velike potražnje od strane industrije razvoja umjetne inteligencije, ali i zbog nestašice mikročipova uzrokovane tom potražnjom, što za rezultat ima rast cijena proizvoda kojima je potrebna memorija.
Ne samo da će nam potrošačka elektronika poskupjeti, nego će nam prodavati elektroniku s jeftinijim i zastarjelim komponentama.
U rastu cijena mikročipova analitičari vide novi, skriveni izvor inflacije koji nam tiho, "u pozadini" naftnog šoka izazvanog sukobom u Perzijskom zaljevu, polako poskupljuje svakodnevni život, ali se još ne vidi u statistikama. Tu pomamu za mikročipovima ekonomisti već nazivaju "čipflacija" jer stvara pritisak na cijene koji se iz tehnološkog sektora prelijeva na cjelokupno gospodarstvo, dok masovna ulaganja u UI infrastrukturu izazivaju makroekonomske poremećaje na nekoliko razina, prije svega na strani ponude koja bilježi nestašicu memorijskih čipova koji se koriste u svakodnevnim uređajima. Proizvođači elektronike su stoga prisiljeni birati između manjih marži ili prebacivanja troškova na kupce i uglavnom se odlučuju na drugu vaijantu zbog čega poskupljuju "gadgeti".
Poremećaji su vidljivi i na strani potražnje koju analitičari Deutsche banka i Goldman Sachsa nazivaju tehnološkim stampedom u kojemu bjesomučna ulaganja u UI opremu stvaraju klasičnu inflaciju vođenu prevelikom potražnjom. A s obzirom na činjenicu da podatkovni centri ili UI akceleratori bjesomučno troše i električnu energiju i time opterećuju mrežu, to će neminovno dovesti do rasta cijene struje, a očekuje se da bi upravo taj trend mogao podizati ukupnu inflaciju u narednim godinama. Naime, najobičniji upit koji postavimo umjetnoj inteligenciji troši 10 puta više energije od običnog pretraživanja, podatkovni centri troše struje koliko i manje države, a distributeri povećani trošak prebacuju na krajnje potrošače kroz veće tarifne stavke.
Osim toga, softverske kompanije u svoje postojeće proizvode već ugrađuju funkcije s umjetnom inteligencijom, a od korisnika traže nadoplatu za unaprjeđenje softvera, što opet potiče rast cijena. Za razliku od prijašnjih kriza i uzroka inflacije, vodeće analitičke kuće poput Morgan Stanleya upozoravaju da bi pritisak UI-ja mogao donijeti dugotrajno preslagivanje ponude i potražnje, a tehnologiju i energiju učiniti trajno skupljima! To je pak u potpunoj suprotnosti s ranijim procjenama koje su govorile da će umjetna inteligencija dugoročno donijeti pad troškova i rast produktivnosti, odnosno djelovati dezinflatorno, no dosadašnji kratkoročni efekti pokazuju suprotan trend.
Ekonomisti također upozoravaju da stotine milijardi dolara ulaganja još nije donijelo značajan doprinos ukupnom ekonomskom rastu. No, brojne analize ukazuju na činjenicu da prvi put u više od 60 godina cijene tehnoloških proizvoda rastu brže od plaća, pa ćemo se vrlo brzo naći u situaciji da će nam rasti investicije (posebno u tehnološki sektor), a slabiti osobna potrošnja. Ali mi se ne moramo bojati jer je Vlada donijela antiinflacijske mjere. U kojima se uopće ne spominje utjecaj razvoja umjetne inteligencije na inflaciju.
