Piše Tihana Tomičić
Vraćamo se na staro normalno
(Snimila Ana Križanec)
Nakon što je Vlada počela postupno ukidati subvencije za troškove struje, plina i toplinarstva jasno je da se vraćamo na - staro normalno. Negdje na proljeće imat ćemo tržišne cijene energenata, i bit će to model kakav smo oduvijek i imali.
Kako je poznato, imali smo dosad devet ciklusa Vladinih mjera, ovaj zadnji sa smanjenjem subvencija težak je 175 milijuna eura. Ali prethodni su težili čak osam milijardi eura, i u jednom trenutku doista bez toga velika većina stanovništva ne bi mogla preživjeti. Sjetimo se kako je svijet izgledao godine 2021., u pandemiji, i koliko su cijene plina podivljale nakon početka rata u Ukrajini - plin je tada poskupio 17 puta.
Bez obzira na bojazni od nove inflatorne spirale, jer plin i sad ipak poskupljuje 9 posto, treba imati na umu da postoje i pozitivne posljedice dokidanja mjera. U prvom redu, to je fiskalna održivost države, jer uz manju državnu potrošnju znači i da ćemo imati i manji deficit i zaduživanje. Država ne može beskonačno subvencionirati svaki trošak, čim se budu potpuno ukinule mjere, smanjit će se pritisak na proračun. Automatski, kreditni rejting Hrvatske još će rasti, i bit će prostora i više za pametne investicije, u obrazovanje i druge sektore. Povratak tržišnim principima značit će i zdraviju tržišnu konkurenciju - neki ekonomsti poput Damira Novotnyja smatraju da se mjere nikad nisu ni trebale uvoditi, primjerice.
On tvrdi da su svi ekonomski akteri uživali u nižim cijenama i naravno da su trošili više. "Kada cijene porastu, ljudi malo manje troše, a onda je i inflacija pod kontrolom. Ovako je to samo odgođeni učinak na inflaciju", komentirao je. Sada se dakle vraćamo činjenici da se proizvođači i kupci bore ponuditi bolje i kvalitetnije proizvode. Na tržištu plina, primjerice, velika je konkurencija pa tako u Zagrebu građani mogu birati dobavljača koji im je jeftiniji.
Nadalje, kad energenti nisu subvencionirani, i kućanstva i tvrtke više paze na potrošnju, i to dugoročno može potaknuti ulaganja u energetsku obnovu. Na koncu, jače tržište znači i općenito veću otpornost ekonomije. To čini veću otpornost sustava na buduće krize, te potiče samoodrživost i prilagodbu. Na koncu, postupnim ukidanjem mjera bit će kasnije selektivnija, i bolje ciljana pomoć socijalno ugroženima. Oni će ostati zaštićeni. Uostalom, valjda će i plaće rasti - prema riječima ministra rada i mirovinskog sustava Marina Piletića od jučer, on je rekao da građani dosad ne bi izdržali bez mjera. Ali ako plaće budu na visini koja se planira, a to je da prosječna plaća bude 1.600 eura, a minimalna 1.250 eura, onda će se i uvjeti na tržištu izjednačiti s kupovnom moći građana. Realno, povećanje računa od 4 eura mjesečno, održivo je.
Također, to dokidanje mjera ide u dva koraka, prvi najesen, a drugi od 1. siječnja iduće godine. "S obzirom na to da su se u zadnjih godinu i pol dana cijene stabilizirale, iako još uvijek nisu na razini predkriznih, Vlada nastavlja s mjerama. To znači da ćemo i dalje plaćati jeftiniju struju, plin i toplinsku energiju, upravo zbog subvencija", rekao je Piletić jučer.
Ključno je da mjere nisu ukinute naprasno i "sjekirom". Svatko može planirati svoj budžet za jesen i zimu. Naravno, iznad svega je činjenica da trošak HEP-a ionako financiramo - kroz državni proračun. Vrijeme je za postupno vraćanje na normalno poslovanje, a Vlada nije propustila obaviti i konzultacije o mjerama s poslodavcima, sindikatima, predstavnicima umirovljenika, gradova, općina i županija. Svi su oni to podržali.
Doduše, novinari su ministra jučer pitali i da mjere možda ne bi bile ni potrebne da medijalna plaća i mirovine nisu znatno niže od europskog prosjeka. No, on tvrdi da su plaće i mirovine u mandatu ove Vlade rasle oko 92 ili 93 posto, a inflacija svega 35 posto. To je realni rast primanja od 47 posto, tvrdi ministar rada i socijale. Štoviše, to je pokazatelj da je Hrvatska ovo krizno razdoblje, kada su inflatorni pritisci bili najjači, zadržala realni rast i plaća i mirovina. Uz to, umirovljenici dobivaju i trajni dodatak, a i 13. mirovinu, pa će se - "ponuda i potražnja" na kraju izjednačiti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
