piše dražen katalinić
Novi rat, stari problemi
(Davor Kovačević/Reuters)
Još jedan novi rat u svijetu mogao bi donijeti stare gospodarske probleme jer je i u ovaj sukob, kao i u ukrajinskom ratu, uključen jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte pa ćemo, ako dođe do eskalacije, opet svjedočiti najprije energetskoj krizi, odnosno rastu cijene nafte, na što će se odmah nadovezati inflacija. Koje se doduše još nismo riješili jer je "vučemo" od ruske agresije na Ukrajinu.
A ako se rat između Irana i SAD-a nastavi i još proširi na regiju Bliskog istoka, analitičari strahuju da bi cijena barela mogla preskočiti i 130 dolara što bi moglo negativno utjecati na rast svjetskog gospodarstva i cijene namirnica. Utješno za naše političare je što će se moći pozivati na "uvezenu inflaciju", no ako ne obuzdamo cijene u sezoni imat ćemo kombinaciju uvozno-domaće inflacije.
Cijene nafte porasle su još u prvim danima izraelskog napada na Iran, odmah skočivši za sedam dolara, iako Hormuški tjesnac nije zatvoren, niti je itko najavio njegovo zatvaranje. Ali dovoljno je da se samo malo zapuca u njegovoj blizini i ulagači na burzama odmah reagiraju panično, nastojeći u cijenu barela ukalkulirati sve moguće rizike i ishode koji u konačnici napumpaju cijenu. Burze, pak, jedva da su reagirale, osim azijskih koje su blago potonule, što i ne čudi s obzirom na to da je Iran već godinama pod sankcijama i s kojim zapadnjačke kompanije jedva da i posluju.
S druge strane, ni Iranu nije u interesu prekinuti opskrbni pravac kroz koji dnevno prolazi 18 milijuna barela nafte, od čega samo na Iran otpada 242 tisuće barela, jer bi time nanio štetu vlastitom izvozu nafte i plina. Iran bi mogao naći kupca u nekome od svojih saveznika, poput Kine, koja mu je lani i bila glavni kupac, no većinu nafte Iran ipak proizvodi za vlastite potrebe, a godišnje proizvede 3,4 milijuna tona barela, ako je vjerovati Američkoj upravi za energetske informacije (EIA).
Prema njihovim podacima, Iran je zbog američkih sankcija, koje je uveo Donald Trump 2018. godine i koji je vršio pritisak na većinu drugih zemalja da prestanu kupovati iransku sirovu naftu, uspio zaraditi samo 50 milijardi dolara od izvoza nafte. Sankcije su Iranu pored toga uništile devizne rezerve, a gospodarski kolaps izbjegao je upravo zahvaljujući Kini.
No, Iran se suočava s nizom drugih problema, poput nestašice vode i devalvacijom valute, a rijal je u odnosu na dolar izgubio čak 90 posto svoje vrijednosti, javlja Aljazeera. Službena inflacija iznosi 40 posto, a prema nekim analitičarima i više od 50 posto. Zbog nedostatnih ulaganja, pak, dolazi do redukcija u opskrbi strujom. Prema podacima iranskog Instituta za rad i socijalnu zaštitu, od 22 do 27 posto Iranaca nalazi se ispod granice siromaštva.
No, ni bogati Izrael sada ne stoji dobro zbog rata na dvije fronte. Samo trošak rata u Gazi do kraja prošle godine koštao ga je 67,5 milijardi dolara, objavio je izraelski poslovni list Calcalist, a tamošnji mediji procjenjuju da su samo dva dana napada na Iran koštala 1,45 milijardi dolara.
Izrael je još prošle godine višestruko povećao vojni proračun sa 17 na 28 milijardi dolara, a procjenuje se da će ove godine vojni budžet iznositi 34 millijarde. Iran, pak, na obranu troši oko 12 milijardi dolara, ima i nešto deviznih rezervi, ali ih ne želi trošiti na vojne sukobe jer bi to uništilo iranski finacijski sustav.
Konačno se postavlja pitanje koliko će ovaj rat, u koji se uključio i veliki "mirotvorac" Donald Trump, koštati i Iran i Izrael, ali i SAD. Rast cijena nafte, koji će neminovno uslijediti zbog nove bliskoistočne krize, pogurat će inflaciju i u SAD-u, prema nekim procjenama i do razine od četiri posto što bi moglo odgoditi planirana snižavanja kamatnih stopa i moguće ponovo zoštriti monetarnu politiku i u SAD-u i u eurozoni.
Rat će skupo koštati i jedne i druge uvučene u ovaj sukob, ali i one koji pozivaju na mir i dijalog, poput Europske unije. Inflacija, za koju smo mislili da je privodimo kraju, barem na području eurozone, mogla bi se opet rasplamsati, a najprije ćemo je osjetiti prilikom točenja goriva. Analitičari nas već pozivaju da se požurimo na benzinske crpke jer će gorivo sigurno poskupjeti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
