VRIJEDNO DJELO

KATEDRA ČAKAVSKOG SABORA ŽMINJ: Čerešnjin cviet - kruna polustoljetnog rada

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Kristina Mijandrušić Ladavac: Svjesni smo da nove generacije trebaju više od slova

Kristina Mijandrušić Ladavac: Svjesni smo da nove generacije trebaju više od slova


Povod za konkretnije planiranje antologijske zbirke, a u konačnici i provedbu plana, bio je 50. Sabor čakavskog pjesništva, 50. susret učenika čakavaca iz cijele Republike Hrvatske, koji je održan krajem svibnja 2019.

Vrlo vrijedno djelo, "Antologijska zbirka čakavčića 1969. - 2019." naslovljena "Čerešnjin cviet" u izdanju Katedre Čakavskog sabora Žminj bit će predstavljena danas pred manjom skupinom posjetitelja Zad žminjskog Kaštela. Bio je to povod da o ovom vrijednom djelu razgovaramo s nakladnicom i jednom od urednica Kristinom Mijandrušić Ladavac.

Di Ča slaje zvoni

- Ideja o sakupljanju najboljih dječjih stihova u jednu kompilaciju tinjala je, čini mi se, dugi niz godina, i ne samo u glavama ekipe koja je sada provela ideju u djelo, već se to provlačilo i kroz misli ostalih, dugogodišnjih članova udruge koji su mnoge Sabore čakavskog pjesništva organizirali i koji su sudjelovali u obilježavanju okruglih obljetnica rada Čakavskog sabora. Postoji nekoliko zbirki višegodišnjih radova pristiglih na dječji natječaj "Di Ča slaje zvoni" iz razdoblja prije 2000. godine, međutim, nijedna zbirka nije bila koncipirana na način da sabire najbolje i nagrađivane radove; još od 1972. godine pobjednički stihovi učenika nazvani su Zlatnim perom i upravo se oni nalaze u antologijskoj zbirci "Čerešnjin cviet", navodi Mijandrušić Ladavac.

Foto

Povod za konkretnije planiranje antologijske zbirke, a u konačnici i provedbu plana, bio je 50. Sabor čakavskog pjesništva, 50. susret učenika čakavaca iz cijele Republike Hrvatske, koji je održan krajem svibnja 2019.

- U pripremama za program tog značajnog jubileja krenule smo sakupljati pobjedničke radove kako bi se u program jubilarnog susreta uvrstilo učeničke izvedbe upravo tih stihova. Iako postoje ranije zbirke i arhiva dokumenata u uredu udruge, samo je dio materijala sakupljen. Kompletiranje zbirke koja sadrži 50 pobjedničkih pjesama dovršeno je tek nakon mnogo razgovora sa starijim članovima udruge i pretraživanja arhive Sveučilišne knjižnice u potrazi za izdanjima Glasa Istre od 1969. nadalje, a u kojima je zaista redovito u lipanjskom broju postojao članak posvećen održavanju žminjskog susreta čakavaca. U člancima smo našle ime autora, i to je bilo nešto. Nekoliko je pjesničkih radova zaista bilo teško naći pa smo zahvaljujući društvenim mrežama došle do autora, nekadašnjih učenika, sada odraslih ljudi. Druga okosnica programa jubilarnog susreta bila je retrospektivna izložba o radu Katedre Čakavskog sabora Žminj i o motivima koji se u dječjim stihovima kroz pet desetljeća pojavljuju. Autorica izložbe Barbara Galant kreativno je i interaktivno osmislila postav u prostoru Žminjske kule. Savjetnici su bili Roberta Rudela, Aleksandar i Samanta Bančić, Klara Dujmović i ja, a Barbara je nastojala uzeti u obzir poglede iz naših kutova te složiti cjelinu s kojom smo u konačnici svi bili zadovoljni. Dio izložbe je bio posvećen prikazu pjesničkih motiva i slika, a dio postignućima i sjećanjima aktivnih članova udruge i sudionika Sabora čakavskog pjesništva. Svima je jasan značaj ovog susreta malih začinjavaca i svoje su misli zapisali u kratke tekstove, prikazane zatim na izložbi. Nakon zatvaranja izložbe shvatile smo da se, što za program što za izložbu, stvorilo jako puno materijala i da je sljedeći korak to nekako sačuvati. I to je vodilo k temeljnom obliku naše antologijske zbirke, ističe.

Zlatna pera i osvrti

Zbirka u prvom dijelu sadrži Zlatna pera u kronološkom slijedu, a u drugom dijelu zapisana sjećanja i osvrte Vilme Unukić, Milice Kranjčić, Anđela Pucića, Tomislava Milohanića, Tomislava Najeva, Cvjetane Miletić, Mirande Damijanić Roce, Slavka Krajcara, Vanje Aranza i Željke Horvat-Vukelja. Grafički su listovi ukrašeni crtežima, izvučenim citatima i fotografijama iz arhive udruge. Zbirka sadrži i opis žminjskog dijalekta/mjesnog govora profesorice Orijane Paus i znanstvenice Janneke Kalsbeek.

Na upit zašto naslov "Čerešnjin cviet"?, Mijandrušić Ladavac odgovara "praktičan rad na oblikovanju materijala toliko je bio intenzivan da smo nas tri urednice: Barbara Galant, Klara Dujmović i ja, potpuno zaboravile na to da će zbirka trebati naslov. No, iako je naslov stigao na samom kraju, vrlo smo se lako složile da će nam Črnjin citat poslužiti u tu svrhu: "Naš zajik zvoni kako čerešnjin cviet na rose". Simbolika je jasna. Mladost, nježnost, polet, početci stvaranja, sve je to sadržano u čerešnjinen cvietu. Značaj Sabora čakavskog pjesništva upravo je to isto – cvijet koji će tek postati plodom. Sabor je prilika da djecu naučimo i da im damo priliku da budu ponosni na zavičaj i da im je zadatak očuvati baštinu. Pritom ne mislim samo na žminjski govor (koji se nalazi na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara), već na svaki pojedini mikrosvijet jednog mjesta i mjesnog govora, mikrosvijet života koji je tijekom pedeset godina prikazivan kroz stihove djece: beside, fameja, kuća, užance, more i vetar, vrime ko pasiva, dubi i grote, rožice i igra… I upravo je to bila namjera ove zbirke: oblikovati cjelinu koja će prikazati što je u srcima čovjeka i na koji način rad ove naše male udruge zapravo postaje značajan i velik, posebno je naglasila nakladnica.

- Svjesni smo da nove generacije trebaju više od slova, stoga je grafičku obradu Barbara razigrala. Unijela je vizualne elemente isticanja teksta i simboliku u korištenju crteža i ukrasa. Mješavina je to teksta, slike, arhivskog materijala, ali ponajprije ideja koje smo iz srca htjeli prenijeti na papir. I upravo tako kaže Nada Galant u predgovoru zbirke: "… libri nimajo samo ono ča se more zmerit kako ča so bruoj stranic, kakove so korice…nego imajo svojo teplino…To je ona mera koliko je ljubavi va ta libar utkano…". Zbirka su naši Zlatni Čakavčići, ali ne bismo smjeli dopustiti da tu stane. Odgovornost je kolektivna. Zbirka je tiskana zahvaljujući financijskoj podršci Zaklade Adris, Istarske županije i Grada Rovinja. A posvećena je: Sien (svima), zaključuje Kristina Mijandrušić Ladavac.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater