(Snimio Mate Komina)
Nakon nezaboravnog koncerta Yulianne Avdeeve na otvaranju 3. Piano PoolA festivala, program je nastavljen recitalom još jednog pijanista svjetskog ugleda koji je već ranije nastupio u Puli u INK-u u ciklusu "Samo najbolje".
Opisivan kao "iznimno suptilan i vizionarski pijanist" s "rijetkom kombinacijom šarma i virtuoznog majstorstva", hrvatski pijanist Aljoša Jurinić etablirao se kao laureat najuglednijih svjetskih pijanističkih natjecanja. Nakon pobjede na Međunarodnom natjecanju "Robert Schumann" 2012. godine u skladateljevu rodnom Zwickauu, uslijedio je niz svjetski važnih nagrada i priznanja. I pulska se publika uvjerila da su nagrade itekako zaslužene, kao i svi epiteti koji se koriste u kritikama i osvrtima za njegov rad.
- Nevjerojatno, odakle mu takva memorija, gotovo dva sata bez nota, komentirala je jedna posjetiteljica njegovu sigurnost i pedantnost u izvedbi, odnjegovani stil i pristup te isto tako nevjerojatnu tehniku, ali i činjenicu da je vrlo simpatično najavljivao skladbe te objašnjavao zašto je odabrao upravo takav redoslijed. Specifičnost koncerta sastojala se i u činjenici da su bile zastupljene i skladateljice te da je među svim djelima napravio tematsko-povijesnu poveznicu i umjetničku priču. A gledatelji su se prepustili sanjarenju uz note nekih od velikana iz doba romantizma i ne samo.
Njegova diskografija obuhvaća šest albuma, uključujući tri solistička izdanja, a Chopin mu je jedan od omiljenih skladatelja, sudeći po životopisu, ali i po posebno sugestivnoj izvedbi njegovog stvaralaštva.
Jurinić je doktor glazbene umjetnosti (DMA) Sveučilišta u Torontu te je završio Konzertexamen na Sveučilištu za glazbu "Franz Liszt" u Weimaru. Njegov umjetnički razvoj oblikovali su ugledni pijanisti i pedagozi u Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj i Kanadi. Trenutačno živi u Bostonu (SAD), gdje djeluje kao gostujući umjetnik na Institutu za medicinsko inženjerstvo i znanost MIT-a, sudjelujući u istraživačkim projektima koji proučavaju biomehaniku klavirske izvedbe.
Krenulo je uz Čajkovskog (1840.–1893.) i djelo "Lipanj" iz ciklusa "Godišnja doba", op. 37., a nastavljeno je uz još jedan "Lipanj", i to onaj iz ciklusa "Das Jahr", H. 385
Fanny Mendelssohn Hensel (1805.–1847.). Kako je i sam Jurinić objasnio, "Lipanj" Čajkovskog je poznato djelo, a većina publike zasigurno nije čula onaj, također vrlo kvalitetan Fanny Mendelssohn Hensel. Ostvarenje je to njemačke skladateljice i pijanistice, sestre Felixa Mendelssohna.
Izvedena su i dva Nocturna, onaj Chopinov u e-molu (1810.–1849.) i onaj Clare Schumann (1819.–1896.) u F-duru. Clara Schumann, Robertova supruga, bila je jedna od najpoznatijih pijanistica, ali i skladateljica iz doba romantizma.
Na programu su bila i djela Ludwiga van Beethovena (1770.–1827.) "Sonata br. 13 u Es-duru, op. 27, br. 1, 'Quasi una fantasia'", Chopinova "Sonata br. 2 u b-molu, op. 35*", kao i djelo majstora impresionizma Claudea Debussyja (1862–1918) "Des pas sur la neige" i Dore Pejačević (1885.–1923.) "Sehnsucht", te za kraj opet Chopin i "Andante spianato et Grande Polonaise brillante", op. 22.
Odabrani repertoar donio je neke od najljepših partitura klasične glazbe, posebice iz razdoblja romantizma, ali ne preskačući niti impresionizam.