"Moj teštamenat"
Percan sačuvao Rakalj kakav je nekada bio, od šestodnevnih svadbi do starih obitelji
(Snimila Vanesa Begić)
Brojna je publika drugoga dana Malog festivala baštine u Gradskoj knjižnici i čitaonici prisustvovala promociji knjige Antona Percana "Rakalj", o čemu je autor razgovarao s Mariom Benčićem.
Monografija je, obimna i, kako je autor više puta spomenuo tijekom predstavljanja, i fizički vrlo teška te je rezultat višedesetljetnog istraživanja povijesti rodnog mjesta autora. Građu je prikupljao u Državnim arhivima u Trstu i Splitu, u arhivu HAZU-a, u arhivu rakljanskog župnog ureda te u zagrebačkom Etnografskom muzeju i Institutu za etnologiju i folkloristiku.
- Tu je puno mojih Rakljana, puno moje rodbine, sjećam se kada sam kao dijete iz Raklja došao u grad, susreta s Pulom, kako sam sve gledao raširenih očiju, nije bilo lako iz Raklja promijeniti sredinu. U okruženju složenih rodbinskih veza i imovinskih zavrzlama, opisanih u Balotinoj "Tijesnoj zemlji", proveo sam rano djetinjstvo. Kao osmogodišnjak, s obitelji sam se nastanio u Puli, u tadašnjoj Ribarskoj ulici u pulskom starom gradu. Ostavštinu ovozemaljskih, materijalnih bogatstava riješio sam u nekoliko minuta, za knjigu mi je trebao gotovo cijeli život. Rođen sam u kući Ive Gašpića, i upravo okružen tim specifičnim odnosima može se nastutiti zašto se arhitekt bavi poviješću. Cijelu tu studiju, to istraživanje, koje nije gotovo, jer svaka dobra knjiga bi trebala ostaviti prostora za daljnja istraživanja, ne bi bilo moguće napisati bez podataka iz arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojem se nalazi ostavština povjesničara Josipa Batela i don Luke Kirca, kazao je Percan budući da je barbanski arhiv, u kojem su bili pohranjeni i dokumenti vezani uz Rakalj, izgorio u požaru 1893. godine.
Knjigu je objavio u vlastitoj nakladi u sunakladništvu s Agencijom MT, koja je i organizator Festivala "Na dragom kamenu", te izrekao je riječi zahvale Editi Šanović Bolković i Liviju Bolkoviću. Grafički urednik je David Ivić, lektorica Samanta Paronić, a fotografije uz njega potpisuju Zoran Burazerović, Marko Račan, Alojz Orel (otkupio ih je od nasljednika, kako je naveo), David Ivić, Klara Buršić-Matijašić i Renata Šanović. Za tisak je zaslužan zagrebački Grafomark.
Govoreći o povijesti Raklja, istaknuo je da najraniji poznati zapisi o Raklju su iz 1027. godine, kada se rakljanski teritorij odvojio od komuna Mutvoran. Bilo je govora i o tome da to mjesto spada među najstarije istarske komune, a Rakalj je 136 godina bio najistureniji dio austrijskog dijela Istre prema mletačkom teritoriju.
- Knjiga je na neki način i moj teštamenat, ovdje sam želio sačuvati Rakalj kakav je nekada bio, sjećam se i kako su se svadbe slavile šest dana i šest noći, svaki dio mjesta ima svoje ime, danas je to mjesto bazena, vila. Obitelji koje su bile najsiromašnije sada su najbogatije. Najsiromašniji su oni koji nemaju zavičaj, a žao mi je i roditelja čija su djeca po Londonima i Parizima, kazao je Percan koji se prisjetio i važnosti Susreta na dragom kamenu za revalorizaciju i prezentaciju Balotina stvaralaštva.
Priprema knjigu o pomorcima, to si je postavio kao zadatak, a izrazio je i žaljenje što Pula više nije grad kakav je nekada bio, nema više subotnjih i nedjeljnih šetnji gradom, zajedničkih odlaska na utakmice kao nekada, Pula ne živi gradskim životom, kazao je.
Prisjetio se i govora Vlade Gotovca na Bolovanu i kako je sutradan kazao tadašnjem načelniku Kostešiću da mu je tu bilo teško govoriti, te rekao je i za svoju prezentaciju knjige u Raklju ovoga ljeta da, premda je bilo sjajno raspoloženje, nije uvijek lako stanovnicima ovoga mjesta govoriti te predstavljati knjigu. Definirao je osobe iz Raklja teške beside, ali meka srca.
Anton Percan rođen je 1954. u Raklju. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Puli. Nakon završetka studija na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu radio je u Zagrebu i Rijeci. Veći dio radnog vijeka bio je zaposlen u brodogradilištu Uljanik u Puli kao projektant brodskih nastambi.
Ovogodišnje izdanje Malog festivala baštine održava se od 21. do 25. rujna, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije. Nazočne su pozdravile v.d. ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Pula Andrea Pavlović te Edita Šanović Bolković, u ime suzidavača te festivala "Na dragom kamenu".
