(Snimila Vanesa Begić)
U prvom čitateljskom kružoku ove jeseni Giardini 2 prvi puta u fokusu je bila knjiga koja je tek izašla "ispod čekića". Radi se o romanu "Missitalia"(Oceanmore) Claudie Durastanti, novog glasa suvremene talijanske književnosti, a povod je gostovanje autorice na nadolazećem 31. Sa(n)jam knjige u Istri. Ovoga puta u čitateljskom kružoku ugostili su Hanu Sirovica, komparatisticu književnosti, feminističku kritičarku i urednicu portala Kulturpunkt.
Uz vrlo stručna objašnjenja i diskurse Sirovice, koja je ušla u razne semantičke aspekte romana "Missitalia", u povijesni kontekst vremena radnje ove knjige, u njezinu filozofiju, dubinu, jer napeti je to triptih prepun simbola, mitologije, ekologije i politike, "himna izgradnje svijeta čije se sjecište nalazi na magičnome talijanskom Jugu", moglo se saznati dosta toga o ovome dijelu.
- Ovaj hipnotički roman prati živote triju protagonistica, prkosnih žena koje žive izvan društveno prihvatljivih okvira u prekretničkim pedesetim godinama devetnaestog, dvadesetog i zamišljenoj budućnosti dvadeset i prvog stoljeća. Miss je višeznačna riječ, može označavati gubitak, omašku, ali i šire žensko iskustvo, a tu je i uvijek vrlo aktualan izbor za miss. Knjiga donosi tri priče o trima junakinjama, koje bismo mogle definirati i (anti)junakinjama u razmaku od stotinu godina. Prvi dio je snovit i čaroban uz Amaliju, zatim u drugom dijelu, godinama kasnije nailazimo na Adu, na usamljenost uz nevjerojatnu istovremenu čežnju za ljudima i bijeg od zajednice te razvoj događaja ide neočekivanim putem. Treća junakinja nazvana je A. arhivistica je 2050., kazala je Hana ne želeći ipak odati previše toga o ovoj knjizi.
Sirovica je, kako je i naglasila tijekom večeri, romanu, koji je na hrvatski prevela Antonija Radić pristupila iz očišta teorije afekta, služeći se konceptima Sare Ahmed, jedne od najzanimljivijih suvremenih feminističkih/queer/postkolonijalnih misliteljica te se na to osvrnula posebice u uvodnome dijelu. Roman "Missitalia" postavlja važna poticajna pitanja o volji, upornosti i otporu - ne samo junakinja i likova u romanu, već i (talijanskog) Juga.
U knjizi ima i, mogli smo saznati, puno simbolike, kako imena, tako i tvrdoglavost karaktera. Kroz knjigu, odnosno, kako je Sirovica rekla, tri priče koje se mogu i zasebno čitati, nailazimo i na povijest Italije, u prvom dijelu kreće taj svojevrsni napredak, zatim je tu predindustrijski dio, a u trećem dijelu nalazimo se u imaginarnoj budućnosti.