(Snimio Branko Biočić)
Nakon Buzeta i u Labinu je u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici predstavljena knjiga "Genocid nad Bošnjacima-Međunarodno pravn analiza", autora prof. dr. Enisa Omerovića te izložba fotografija i monografija Vasilija Hasanbegovića "Potočarske sjene". Organizatori su bili Nacionalna koordinacija Bošnjaka u RH, Vijeće Bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije i Grada Labina. U ime domaćina skup je otvorio i prisutne pozdravio predsjednik Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine Grada Labina Esad Spahić a zatim je labinski gradonačelnik Donald Blašković rekao
(Snimio Branko Biočić)
-Srebrenica nas uči koliko je važno graditi društvo u kojem je svatko siguran, poštovan i prihvaćen. To nije samo moralna obaveza nego put kojim želimo voditi naše gradove, našu djevu i našu budućnost. U Labinu vjerujemo u suživot, dijalog i razumijevanje. Uvijek ćemo biti zajednica u kojoj različitost nije prijetnja već bogatstvo. Miješanje kultura i tradicija je ono što stvara to bogatstvo. Povijest je to tisuću puta dokazala. Ovo okupljanje znak je da ne zaboravljamo, ali još važnije da učimo. Da biramo mir umjesto podjela, poštovanje umjesto podjela a ljudskost iznad svega. Neka nas današnji dan podsjeti da budućnost kakvu želimo gradimo zajedno i to otvorenu, pravednu i dostojanstvenu za sve, poručio je Blašković.
Nazočnima se obratio i saborski zastupnik iz redova Bošnjaka Armin Hodžić koji je rekao kamo sreće da se danas nismo okupili te da više ne govori da se Srebrenica više ne ponovi jer mu se čini da se ona danas ponavlja u Gazi i Ukrajini.
Saborski zastupnik iz redova Bošnjaka Armin Hodžić (Snimio Branko Biočić)
-Ništa se nije naučilo na genocidu Srebrenice od prije 30 godina a postoji tendencija da se taj događaj negira i to upravo u BiH, gdje se to dogodilo. Međutim postoji veliki broj ljudi koji je o Srebrenici ispričao upravo ono što treba ispričati a to je istina. Ovaj zločin govori sam za sebe a naša je obveza da ovo ne bude samo sebi svrha nego da istinu o genocidu u Srebrenici produbimo i prenosite u svoje sredine, rekao je između ostaloga Hodžić te najavio program obilježavanja u ostalim hrvatskim gradovima, u srijedu u Umagu, pa središnje obilježavanje u Zagrebu i završno u Dubrovniku.
Armin Hodžić uručio je darove gradonačelniku Donaldu Blaškoviću i predstavnicima susjednih općina (Snimio Branko Biočić)
Filip Mursel Begović, voditelj Bošnjačkog medijskog centra, zahvalio je Nacionalnoj koordinaciji Bošnjaka u RH na organizaciji obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici i Arminu Hodžiću te je govorio o izdavaštvu, časopisu Bosna, vezi NOB-a i antifašizma sa žrtvama Srebrenice, iskapanju kosti žrtava, budućem Kulturnom centru Bošnjaka u Labinu te najavio da će knjiga dr. Omerovića ući u sveučilišne knjižnice i biti obvezna lektira. Poručio je kako je slogan Bošnjaci zajedno poanta napretka i zajedničkog života a ne razjedinjavanja. Autor knjige Prof. dr. Enis Omerović dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici govorio je o svom istraživačkom radu na proučavanje zločina genocida i zločina protiv čovječnosti na području Srebrenice
Autor knige prof. dr. Enis Omerović (Snimio Branko Biočić)
-Knjiga doprinosi razumijevanju genocida na području Srebrenice time što ga analizira ne samo kao individualni zločin, već kao međunarodni zločin države i potencijalno međunarodne organizacije. Posebna pažnja data je normama o državnoj odgovornosti i obavezama međunarodne zajednice u sprečavanju genocida. U tom smislu, Srebrenica se razmatra kao test međunarodnopravne učinkovitosti, ne samo u sankcioniranju već i u sprečavanju. Pokazali smo da je genocid na području Srebrenice bio rezultat sistematske i organizirane politike koja je uključivala ne samo pojedince, već i državne strukture. Jednako tako, u knjizi se ističe ne samo da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida, nego i da međunarodno pravo zahtijeva aktivnu obavezu država da spriječe, kazne i ne pomognu izvršenje genocida što uključuje i političku i pravnu odgovornost u širem smislu.
(Snimio Branko Biočić)
Knjiga otvara pitanje (ne)odgovornosti međunarodnih vladinih organizacija, prije svega Ujedinjenih nacija, čije mirovne snage nisu spriječile zločin uprkos svojoj prisutnosti u sigurnoj zoni. Doprinos ove naučne analize je u produbljenom razumijevanju pravne strukture genocida, državne odgovornosti, te potrebe da se međunarodno pravo razvija kako bi bilo primjenjivo i pravedno u odnosu na sve aktere, uključujući i međunarodne organizacije, rekao je između ostaloga dr. Omerović te naglasio da trenutačno međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, uživaju funkcionalni imunitet na osnovu Konvencije o privilegijama i imunitetima iz 1946. godine.
To znači da one ne mogu biti tužene pred nacionalnim sudovima država članica, a ne postoji ni stalni međunarodni sud nadležan da odlučuje o njihovoj odgovornosti za međunarodna protupravna djela. Istaknuo je kako ipak, pravna teorija i dokumenti poput Pravila o odgovornosti međunarodnih organizacija iz 2011. godine potvrđuju da bi organizacije u načelu trebale snositi odgovornost ako prekrše međunarodne obaveze. U slučaju Srebrenice, iako nije moguće sudski utvrditi odgovornost UN-a, ostaje otvoreno pitanje moralne i političke odgovornosti, kao i potrebe za reformom institucionalnog okvira međunarodne odgovornosti.
(Snimio Branko Biočić)
Upravo ova studija doprinosi zahtjevu za reformom međunarodnog pravnog poretka, u smislu jačanja odgovornosti i međunarodnih organizacija, a ne samo država. Rekao je i kako presuda ICJ-a iz 2007. oblikuje razumijevanje genocidne namjere država jer je prvi put utvrdila odgovornost države, Srbije, za nesprečavanje i nekažnjavanje genocida, iako nije utvrđena direktna odgovornost za njegovo izvršenje. Time je jasno potvrđena obaveza država da spriječe genocid čim saznaju ili bi trebale znati da postoji ozbiljan rizik.
To je prva i do danas jedina presuda jednog međunarodnog suda koja je utvrdila odgovornost države za povrede Konvencije o genocidu, rekao je Omerović te istaknuo da negiranje i osporavanje genocida, veličanje zločina i njegovog izvršitelja Mladića te osporavanje međunarodnih odluka i presuda vrijeđa žrtve Srebrenice i njihove obitelji pa smatra da ovaj gnjusni zločin treba uvrstiti i u obrazovni sustav kako se ne bi nikad zaboravio ni ponovio.