razgovor s ravnateljicom
Renesansa pulske knjižnice: Raste broj korisnika a novi projekti i planovi samo se nižu
Nadia Bužleta (Foto GKČ Pula)
S ravnateljicom Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nadiom Bužleta razgovarali smo o planovima za budućnost te o najvažnijim realiziranim projektima.
Prošle je godine, nakon teških godina najprije zbog korone i epidemioloških mjera te zatim zbog požara, Gradska knjižnica doživjela pravu renesansu, što se tiče i povećanja broja čitatelja i novih sadržaja.
- Drago mi je što imate takvo mišljenje, da se promjene vide. Nakon izazovnih razdoblja, i pandemije, kasnije i situacije uslijed požara, trebalo se na neki način vratiti, ponovno privući korisnike u knjižnicu, jer se zaista osjetilo da se "nešto" dogodilo, primjetno je bilo manje posjetitelja i nakon ukidanja epidemioloških mjera i nakon otvaranja obnovljenog prostora. No, ipak, uspjeli smo učiniti pomak, povećati interes građana za dolaske u knjižnicu, osobito smo intenzivirali programske sadržaje nudeći teme koje bi mogle biti potencijalno zanimljive publici, ojačali smo i rad dječjeg odjela, ključnog u promicanju strategija pismenosti i navika koje djeci pomažu da postanu čitatelji za cijeli život.
Pokrenuli smo i dvije veće kulturne manifestacije, priredili brojna predavanja, predstavljanja autora, trenutno imamo šest aktivnih čitateljskih klubova, tu je i naš bogati knjižnični fond kojeg nastojimo povezati uz programe i promovirati na različite načine. Brojke sve navedeno pokrepljuju, imamo porast broja članova u godinu dana za osam posto, u 2024. bilo je 11.642 aktivna člana, a u postocima učlanjenost stanovništva od 22 posto je iznadprosječan rezultat kada gledamo hrvatski standard i prosjek. Zahvaljujući velikom angažmanu djelatnika u istoj godini održano je oko 800 programskih aktivnosti, najviše za djecu, što je također porast u odnosu na jednu godinu, ali i gledajući retroaktivno na duže razdoblje. I sve to bez obzira što se knjižnica ne bavi isključivo programskom djelatnošću.
U planu cjelodnevni rad Verude
Obnovljen je ogranak Veruda. Kakvi su planovi za taj prostor za budućnost?
- Da, knjižnica na Verudi ušla je obnovljena u 2025. i otkad smo preuredili, opremili prostor i pojačali aktivnosti, u knjižnici je uvijek dinamično, evidentan je značajan porast posjetitelja i posuđene građe. Tijekom prva tri mjeseca knjižnicu je tjedno posjetilo i do 600 korisnika, a građe je posuđeno više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ako smo u 2024. uložili u fizičku infrastrukturu, ono na čemu sada radimo je usmjerenost na zajednicu i provedbu novih programa.
Redovito se održavaju edukacijske radionice za djecu, trenutno organiziramo predavanja za starije osobe u suradnji s Policijskom upravom istarskom, a poseban naglasak stavili smo i na pjesničke susrete, predstavljanje domaćih pjesnika i pjesnikinja, osnovan je i čitateljski klub Lira posvećen poeziji. Velika fluktuacija korisnika nameće i razmišljanje o cjelodnevnom radu ovog ogranka, no na to utječe više čimbenika, u svakom slučaju razmatramo i tu mogućnost.
Otvoren je i stacionar knjižnice u bolnici. Postoji li interes među pacijentima?
- Stacionar "Santorio" otvoren je u srpnju prošle godine i zahvalni smo na razumijevanju i suradnji Uprave Opće bolnice Pula što smo u jako kratkom roku realizirali tako važan projekt. Osigurati dostupnost knjiga za pacijente u prostoru bolnice, u trenucima kada ljudi o knjizi nemaju uvijek vremena unaprijed razmišljati, naša je zadaća kao narodne knjižnice jer trebamo pomoći onima koji iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti redovne knjižnične usluge.
Čitanje je aktivnost koja može pomoći tijekom boravka i oporavka u bolnici. Otkad smo otvorili Stacionar, interes nesumnjivo postoji, a i da je samo jednom pacijentu knjiga pomogla u procesu ozdravljenju, učinili smo veliku stvar. Prva iskustva pokazuju da su se posuđivale knjige laganijeg sadržaja, ljubavni i povijesni romani, knjige s pozitivnim porukama, za samopomoć, klasici, a tražila se i poezija. Kada su u pitanju bolnički odjeli, najviše čitatelja bilo je s odjela neurologije i patologije trudnoće.
Već nekoliko godina govori se o ponovnom pokretanju bibliobusa. Hoće li doći do realizacije tog složenog projekta?
- Pokretanje bibliobusne službe je cilj ka kojemu težimo već duže vrijeme i da to ovisi samo o nama knjižničarima, bibliobus bi već odavno vozio našim ulicama. Ipak, radi se o kompleksnom programu, osobito u začetku jer je nabavka specijaliziranog vozila s opremom i građom zahtjevna financijska stavka. Pulska gradska knjižnica imala je bibliobus 80-tih godina 20. stoljeća, srednje i starije generacije možda ga se sjećaju, a u 2015. počeli smo intenzivnije zagovarati da se ponovno uspostavi bibliobusna služba i krenuli s kampanjom Pokrenimo bibliobus! Bibliobus, iako možda nekima izgleda usluga iz prošlih vremena, koristi se u većini europskih zemalja, osobito najrazvijenijim, i pružaju širok raspon građe, informacija i drugih javnih usluga.
Npr. u Nizozemskoj u bibliobusu ima i bankomat, samo jedan primjer servisnih usluga od mnogih. Kao knjižnica koja ima funkciju i status županijske matične knjižnice, svakako i dalje imamo u planu pokretanje službe te čekamo objavu najavljenog natječaja "Čitanjem do uključivog društva" Europskog socijalnog fonda na koji se želimo prijaviti, a koji predviđa bespovratna sredstva za nabavku i opremanje bibliobusa. Planirani bibliobus pokrivao bi rubne dijelove grada, prigradska naselja, gradske kvartove bez knjižnice u blizini, punktove u blizini vrtića i škola, drugih institucija, kao i općine u južnom dijelu Istre koje su ionako obvezne prema zakonu osigurati knjižnične usluge za svoje stanovnike.
U planu je bilo i otvorenje još ogranaka, bilo je govora o ogranku u Šijani, no u međuvremenu ste pokrenuli i uslugu dostave knjiga po kućama. Postoji li i dalje potreba formiranja ogranka?
- Često spominjana tema kada se govori o razvoju knjižnične mreže na području Pule, bilo je inicijativa i ranijih godina i danas, ipak još uvijek bez rezultata. Naša Središnja knjižnica jest atraktivan prostor s brojnim uslugama za cijelu zajednicu, no ulaganje u kvartovske, manje ogranke dodatno bi oplemenilo javni prostor stanovnika određenog područja, kao što je slučaj s knjižnicom na Verudi. Glavni preduvjet za uspješnost ogranka je primjereni prostor na idealnoj lokaciji, a njegovo osnivanje ovisi i konfiguraciji samoga kvarta, knjižničnom standardu za razvoj knjižnica, financijskim mogućnostima osnivača i tako dalje.
Polovična rješenja u smislu da se ogranak smjesti u premali prostor, bilo gdje, uredi "samo da bude" nije dobro rješenje, jer su pogođena lokacija, udobnost i dizajn prostora, osobito danas, važni za privlačenje novih generacija korisnika. Upravo je u tijeku naše istraživanje o zadovoljstvu građana knjižničnim uslugama pod sloganom "Kakvu knjižnicu želiš" i jedno pitanje referira se i na kvartovsku knjižnicu, vidjet ćemo kakve ćemo odgovore dobiti od građana i naših korisnika. A što se tiče usluge dostave knjiga na kućni prag "Knjiga na poziv", to je drugačiji tip usluge i nije zamjena za ogranak. Namijenjena je isključivo osobama koje ne mogu dolaziti u knjižnicu zbog ograničene pokretljivosti, ponajviše osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom.
Najavljeno je i preuređenje Čitaonice Kluba umirovljenika. Znači li to i neke novosti i promjene u programima ovoga prostora?
- Da, Čitaonica je trenutno u takvom stanju da prostor zahtijeva adaptaciju i osvježenje. Istovremeno, protok vremena promijenio je navike starijih korisnika te je neophodno redefinirati prostor i usluge Čitaonice. U planu je u postojećem prostoru formirati tri zone odnosno mikrolokacije za različite aktivnosti. Novim konceptom obogatit ćemo programsku djelatnost Čitaonice, omogućiti veću participativnost korisnika Čitaonice u kreiranju aktivnosti i podići kvalitetu knjižničnih usluga Čitaonice te ujedno pružiti novouređen dinamičan i sadržajan knjižnični prostor u najstrožem centru grada.
Osim nove koncepcije prostora i opremanje, uređenje će obuhvatiti i obrtničke radove koji uključuju soboslikarske radove, sanaciju poda i postavljanje nove podne obloge, zamjenu rasvjetnih tijela i drugo. Osobito smo zadovoljni kako smo prošli na natječaju Ministarstva kulture i medija za investicije, iz državnog proračuna osigurali smo 50.000 eura, a ostatak iz vlastitih sredstava.
Pula čita
Djeca do 15. godine života, a i gimnazijalci imaju besplatan upis. Je li je primjetan i pojačani broj čitatelja tih dobnih skupina?
- Slobodan i trajno besplatan pristup našim uslugama za djecu do 15. godine dio je naše strategije usmjerene na oblikovanje čitateljskih vještina i razvoju čitatelja u formativnom razdoblju, a za pohvalu je i inicijativa Gimnazije Pula koja za svoje učenike knjižnici podmiruje dogovorenu članarinu, a učenicima je upis u knjižnicu besplatan. U 2024. upisali smo 2.108 djece do 15. godine i očekivano je da imamo veći broj korisnika ove dobne skupine u odnosu na prije, zadovoljni smo i što povećan broj članova prati i povećana posudba dječje literature.
Ostali planovi za ovu godinu?
- Osim već spomenutog preuređenja Čitaonice za umirovljenike što je jedan od većih projekata za ovu godinu, uskoro ćemo najaviti i neke nove digitalne usluge u Središnjoj knjižnici, zatim novi projekt usmjeren k jačanju informacijske pismenosti, pripremamo i manifestaciju Pula čita! koja će se održati u drugoj polovici svibnja, stručni skup za knjižničare u sastavu Monte Librića, tu je i Noć knjige koju ćemo obilježiti 23. travnja, krajem rujna čeka nas Mali festival baštine koji je lani polučio jako veliki interes i zanimanje publike, za listopad pripremamo još jedan stručni knjižničarski skup u našoj organizaciji posvećen knjižničnim uslugama za starije osobe, a svakako ćemo uskoro javno predstaviti i rezultate istraživanja kojeg upravo provodimo o našim uslugama i reći što o knjižnici misle naši članovi i sugrađani.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
