Servis za "bolji" život i kvalitetniju svakodnevicu

Predstavljena knjiga povjesničara Igora Dude o mjesnim zajednicama

| Autor: Mladen Radić
Igor Duda (Snimio Duško Marušić Čiči/Glas Istre)

Igor Duda (Snimio Duško Marušić Čiči/Glas Istre)


Pulski povjesničar Igor Duda predstavio je u petak svoju knjigu "Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji" koju su objavili Srednja Europa i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u biblioteci CeKaPISarnica. Prezentacija je održana u sklopu šestog međunarodnog skupa Socijalizam na klupi na Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, a o knjizi su osim autora govorili izdavač Damir Agičić te recenzentice Ivana Dobrivojević Tomić i Tanja Petrović koja je Dudinu knjigu opisala kao "čitljiv pogled u život".

Povijest slobodnog vremena

Zanimljivo je navesti da je ova knjiga objavljena 60 godina od uvođenja koncepta mjesnih zajednica u tadašnji jugoslavenski sustav i 30 godina od uvođenja novog lokalno samoupravnog ustroja u samostalnoj Hrvatskoj. Naime, mjesne zajednice su 1963. godine uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza. Zamišljene kao servis za bolji život i kvalitetniju svakodnevicu, bile su i platforma za suradnju s organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i općinom te vježbalište socijalističke izravne demokracije, dakle društveni prostor za organizirano djelovanje građana. Na vrhuncu njihova razvoja u Jugoslaviji bilo ih je gotovo četrnaest tisuća s tisućama volontera, aktivista i delegata, a njihovu djelatnost obrađuje Dudina knjiga uz brojne primjere koje je autor uspio pronaći i opisati.

Govoreći o motivima da se prihvati jednog ovakvog istraživanja i pisanja ovakve knjige autor je spomenuo da je odrastao u neboderu u čijem je prozemlju bilo sjedište jedne takve mjesne zajednice, dok je drugi razlog taj da sve što je pisao može se svesti na povijest slobodnog vremena. U to ulaze i mjesne zajednice jer su građani morali pokazati da mogu biti samoupravljači ne samo na svom radnom mjestu nego i u svoje slobodno vrijeme, u mjestu stanovanja.

Naslovnica knjigeNaslovnica knjige

- Mala zajednica, mikrostruktura, ona je veličina zajednice koja može pokazati što je sve socijalizam u stanju učiniti. Samo ta mala zajednica može biti oslobođena nekih totalitarističkih načela i samo ta mala zajednica može spriječiti otuđenje koje se može javiti i sve je trebalo učiniti da u tom društvu, posebno u gradovima i posebno među ljudima koji su stigli odnekud u te gradove, do tog otuđenja ne dođe. I ta mikrozajednica je moglo biti mjesto koje je moglo pokazati kakva bi to neka utopijska idealna zajednica mogla postojati u budućnosti. Ako uspije na mikrorazini, zašto ne bi uspjela i na nekoj višoj razini onda kada države više ne bude, citirao je Duda riječi teoretičara koji su se u ono vrijeme bavili ovom temom.

Ostavština mjesnih zajednica

Ova njegova knjiga, kao što su konstatirali Duda i recenzentice, daje shemu unutar koje se sve unutar mjesnih zajednica trebalo događati. Ta je shema potom popunjena i nekim pričama, ljudima s imenima i prezimenima iz raznih dijelova Jugoslavije koji su živjeli u svojim mjesnim zajednicama i za svoje mjesne zajednice, koje su nastojali učiniti boljim mjestom za život, često i vlastitim novcem. Oni su u prioritet svoga djelovanja stavljali zajedničko, javno, a ne privatno i osobno.

- Mislim da je u tome glavna pouka, ako je želimo izvlačiti iz onoga što su mjesne zajednice ostavile za sobom, koliko god bile kritizirane iznutra i izvana i koliko god u Hrvatskoj postojala uzrečica "On nije ni za mjesnu zajednicu", ali doista je bilo mjesnih zajednica koje su bile dobro uštimane lokalne jedinice, zaključio je Duda.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater