SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI

Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Srđan Karanović: Htio sam da knjiga ima neki smisao i da se može čitati na plaži i u krevetu (Snimio Danilo Memedović)

Srđan Karanović: Htio sam da knjiga ima neki smisao i da se može čitati na plaži i u krevetu (Snimio Danilo Memedović)


Je li lakše napisati scenarij za film ili napisati knjigu? S tim, kako se pokazalo slatkim brigama, suočio se poznati beogradski redatelj Srđan Karanović čija je autobiografija "Sam o sebi" u izdanju Geopoetike predstavljena preksinoć na 28. Sajmu knjige u Istri. Njegov prijatelj, scenarist i redatelj Rajko Grlić preksinoć je uvodno podsjetio da je redatelj Karanović na pročelje svog filmskog   "dućana" u jednom trenutku stavio natpis "Zatvoreno zauvijek" . Ipak, ispada da Karanović na kraju nije zatvorio svoj "dućan" nego ga je jednostavno prenamijenio i krenuo pisati knjigu o svom životu, pokrivši period od rođenja i sazrijevanja do odlaska na studij u Prag.

Beskrajno iskren

Preksinoćna pulska promocija bila je Karanoviću važna i zbog još jednog razloga. Naime, prije točno 50 godina i četiri mjeseca baš u zgradi današnjeg Doma hrvatskih branitelja gdje se nalazila kino dvorana doživio je premijeru svog prvog filma za koju je baš s Grlićem napisao scenarij.

- Ovo naše sjedenje i pričanje o knjizi smatram premijerom moje knjige koju posvećujem Puli, kazao je Karanović.

Objasnio je i da se kolebao da počne pisati, no covid i lockdown učinili su da se okrene svojoj prošlosti s obzirom da mu sadašnjost baš i nije bila primamljiva.

- Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova, priznao je Karanović koji je također rekao i da je imao puno dilema dok je pisao, primjerice o dužini rečenica i treba li nešto iz te životne priče prešutjeti. Pazio je i da knjiga ne bude predugačka, ali i da ne bude prekratka. Rekao je da je ova knjiga možda i dijalog njega sa samim sobom.

- Život se sastoji od trivijalnosti od kojih nismo bježali ni u seriji "Grlom u jagode" koja je 90 posto čista fikcija, a ovo je kao stvarnost, kazao je Karanović.

Grlić ipak žali što Karanović nije nastavio priču koja završava odlaskom na studij filma u Prag, baš tamo gdje je najzanimljivije jer bi i on i njegov redateljski kolega Goran Marković rado čitali što se dogodilo sa ženama, ljubavima itd. Na to mu je Karanović uzvratio da je u tom drugom dijelu života bilo puno manje šale, iluzija i nade, a puno prljavog rublja, intriga i borbi, pa bi Karanović morao pisati tračeve sam o sebi. "To bi mi rado čitali", još jednom se ubacio Grlić. Neke tajne su tako i dalje ostale tajne, iako Karanović kaže kako se trudio biti beskrajno iskren, bez izmotavanja i laganja ni o sebi ni o drugima, ali kada je trebalo nešto ružno reći o nekome je izostavio ili uopće ne bi pričao o tim ljudima.

- Dakle, pravio sam sam tu neku cenzuru, priznao je Karanović koji je i natuknuo da je možda prikrio neke stvari o sebi, ali mu se činilo da je time postigao duh knjige kakav je želio.

Moderatora ove dobro posjećene prezentacije Aljošu Pužara je zato zapanjilo da se Karanović razotkrio kao cenzor vlastitog života, ali mu se u tom razgovoru razjasnila logika tog postupka.

- Htio sam da to ima neki smisao i da se može čitati na plaži i u krevetu, objasnio je Karanović i dao natuknuti da bi ipak jednom mogao stići knjiški nastavak te njegove životne priče za koju Grlić kaže da je tako pitko napisana za što je pak zaslužno njegovo iskustvo u pisanju scenarija. Iako, kako kaže sam Karanović, scenarij nije nikakva literatura već je to poput libreta za operu koji se baci, a važna je emocija koja izbija iz slike kada se to snimi i montira.

Briljantna memorija

Urednik knjige Vladislav Bajac nije primijetio nikakve fatalne greške u rukopisu tako da u izdavačkoj kući nisu imali što mijenjati a jedan od razloga tome je i Karanovićeva briljantna memorija koja nije samo faktografija već je umetnuta na poseban način. Aljoša Pužar, koji se i preksinoć jako dobro snašao u ulozi moderatora, komentirao je da je Karanovićeva rečenica oštra, izmjenjuje se u brzom ritmu konstatiravši da je riječ o "mitraljeskoj prozi".

Svi su predstavljači isticali Karanovićevu etičnost u pisanju i opisivanju događaja iz života.

Okrznuta je i politika. Pužar je, naime, Karanoviću postavio pitanje o cesti kojom je došao u Pulu, a koja je nekad bila poznata kao cesta Bratstva i jedinstva. No ta cesta danas ne postoji, i to Bratstvo i jedinstvo nije ostalo pored novog autoputa nego je prekriveno novim asfaltom, kazao je Karanović, a to ima i simboličko značenje.

Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom