PREMIJERA

ZAŠTO LJUDI BACAJU LJUDE U JAMURINE? Bilfo je kriv za sve, a svako selo ima svoga Bilfa

| Autor: Mladen RADIĆ
"Sliparija" je multimedijalni projekt

"Sliparija" odnosno "Obmana" nastaje u miješanju prilično poetske, mada opore fikcije i turobne stvarnosti. Tekst, ali i slike, kao i gluma Rosanne Bubola koja tumači više likova, vješto se poigravaju s gledateljima. Puno ovdje ima slojeva, poput onih koji su se godinama nataložili u kori zemlje, gdje su pak davno nastale jame koje uskoro postaju glavna tema ove priče

U Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula preksinoć je održana premijera predstave "Sliparija" nastala po romanu Milana Rakovca. U režiji Matije Debeljuha i izvedbi Rosanne Bubola "Sliparija" je multimedijalni projekt koji će se moći pogledati i večeras u 20 sati na Maloj sceni. Ovo je treće postavljanje nekog Rakovčevog romana na pozornicu INK-a nakon "Riva i druxi" i "Blak".

U predstavi se miješaju fikcija i zbilja, iako se u početku čini da je naglasak na ovom prvom, no priča itekako reflektira stvarnost koja nije ekskluzivna, lokalna, nego univerzalna.

Demon koji mijenja oblik

"Sliparija" odnosno "Obmana" nastaje upravo u tom miješanju jedne prilično poetske, mada opore fikcije i turobne stvarnosti tako da niti u jednom trenutku nije moguće sa sigurnošću reći što je istina. Tekst, ali i slike, kao i gluma Rosanne Bubola koja tumači više likova, vješto se poigravaju s gledateljima koji, ako žele ući dublje u priču, ne smiju dopustiti da njihova percepcija zaspe. Puno ovdje ima slojeva, poput onih koji su se godinama nataložili u kori zemlje gdje su pak davno nastale jame koje uskoro postaju glavna tema ove priče. Te jame su mračne i duboke, a potrebno je poznavanje povijesti i to ne samo one pradavne nego neke i novije da se zna što pojam jame, znači u jednom istarskom, poslijeratnom kontekstu, no ovdje se ne ide toliko daleko u preciziranje jer jama je bilo svugdje. "Zašto ljudi bacaju ljude u jamurine?", čuje se pitanje na koje odgovora nema. Sjetili smo se Kovačićeve poeme "Jama", a tih jama, odnosno kako se nazivaju u predstavi jamurina, ima svugdje.

Krivac za zločine koji su se događali u i oko jama je Bilfo, demon, poznat i kao Orko koji mijenja oblik. On je, kako se ističe u "Slipariji" krivac za sva zla svijeta i on će uvijek biti kralj cijelog svijeta, no kako upozorava Rakovac, svako selo ima svog Bilfa.

Bubola se potpuno predala ulogama koje tumači, i publiku provela kroz uglavnom mračnu priču koja doduše ima nešto i humora, dovoljno da svojom ironičnošću začini fabulu koja niti u jednom trenutku ne gubi na ozbiljnosti. Rakovčeva snimljena naracija drži sve elemente priče povezane, njegov duboki glas ali i jedinstveni intelektualni stil daju pečat prepoznatljivosti za što je zaslužan i redatelj Matija Debeljuh koji se dobro snašao povezujući živi Bubolin nastup s fotografijama i videom na velikom ekranu. Nije uvijek lako isprve iščitati što ti prizori predstavljaju, no ima dijelova kada je sve to prilično jasno poput smeća koje se gomila dok se govori o otvaranju centralnog istarskog deponija, postavljenog na jednoj takvoj jamurini. Smeće dakako ima simboliku koja je donekle pojašnjena na kraju, no vjerujemo da će svatko tko vidi ovu scenu imati neke svoje asocijacije. Vrijedi se ovdje malo potruditi.

"Krasna zemlja" s crvenim zastavama

U jednom trenutku vidimo i pulske mažoretkinje kako plešu na "Krasnu zemlju" s crvenim zastavama, što također u kontekstu predstave ima političku poruku. Kada konture simbolike postaju oštrije i prodornije, predstava se privodi kraju, a traje 50-ak minuta u kojima je sve dovoljno razrađeno i povezano. Nema ovdje eksplicitnih scena nasilja ili, recimo, pucnjave, ali i bez toga težina priče se osjeća.

Debeljuh i Bubola radili su dramaturgiju predstave. Scenograf je Branko Bratković, kostimografkinja Desanka Janković, oblikovatelj svjetla Dario Družeta a savjetnik za čakavski dijalekt Đanino Bubola. Za glazbu se pobrinula Tamara Obrovac koja je već više puta surađivala s Rakovcem tako da je bila sasvim logičan izbor za jedan ovakav projekt koji bi od romana preko predstave trebao postati film.

Debeljuh je video montirao, a u snimateljskom poslu pomogao mu je Josip Pino Ružić. Za snimanje, obradu i izradu zvuka pobrinuo se Henry Marić, oblikovatelj svjetla je Dario Družeta, kostimografkinja Desanka Janković, šminku i masku izradile su Sanja Rivić i Mirna Čurak, šminkerica je Sabrina Lučev, video materijal je producirala Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, a asistent u videu Debeljuhu je bio Marko Krnjajić. U videu se pojavlju bubnjar Vincent Ereš, violinistica Isabel, plesačice i koreografkinje Ivona Medić Nikolić i Lara Bubić te pulske mažoretkinje Karla i Nina Harić, Paola Kliba, Debora Kalebić i Monika Divković.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum