TJEDAN ISTARSKIH KAŠTELIRA
Manifestacija o fenomenu istarskih gradina otvorena u Kući kaštela u Momjanu
(Snimio Zvonimir Guzić)
U Kući kaštela u Momjanu u utorak navečer svečano je otvorena manifestacija Tjedan istarskih kaštelira, koja se od 10. do 15. ožujka održava u organizaciji Povijesnog i pomorskog muzeja Istre i partnera. Riječ je o manifestaciji koja je posvećena jedinstvenoj arheološkoj baštini prapovijesnih gradina s područja Istre, Krasa, Ćićarije i Kvarnera. Radi se o utvrđenim visinskim naseljima iz brončanog i željeznog doba koja danas predstavljaju važan dio kulturnog identiteta sjevernog Jadrana.
Interdisciplinarni događaj
Okupljene su, nakon uvodnog pozdrava domaćina Deana Krmca iz Kuće kaštela, na otvorenju pozdravili ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac, predsjednik Humanističkog društva Histria Robert Matijašić, članica Upravnog odbora Società Friulana di Archeologia Lidija Rupel, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, voditeljica Područne konzervatorske službe u Puli Ministarstva kulture i medija Lorella Limoncin Toth te koordinatorica projekta Maša Saccara koja je posjetitelje pobliže upoznala sa višednevnom manifestacijom. Tom prilikom je istaknula kako su gradine posljednjih desetljeća postale sve prepoznatljivije, ne samo u stručnoj javnosti nego i u širem društvenom kontekstu. Podsjetila je pritom da su većoj vidljivosti ovog fenomena pridonijela i dva europska projekta – Interreg Slovenija-Hrvatska KAŠTELIR i Interreg Italija-Slovenija KAŠTellieri – u okviru kojih su pokrenuta i stručno-znanstvena okupljanja poput Dana gradina/kaštelira.
- Ove smo godine odlučili tematici gradina posvetiti dva sadržajno komplementarna susreta. Tjedan istarskih kaštelira u Momjanu zamišljen je kao interdisciplinarni događaj namijenjen široj publici, dok će se u lipnju u Općini Dolina održati znanstvena konferencija Dan gradina/kaštelira namijenjena prvenstveno istraživačima i stručnoj javnosti, pojasnila je.
Govoreći o izboru lokacije, Saccara je naglasila kako Momjan nije odabran slučajno.
- Velik dio istarskih srednjovjekovnih kaštela izgrađen je upravo na mjestima nekadašnjih prapovijesnih gradina, što svjedoči o tisućljetnom kontinuitetu naseljavanja na ovim prostorima, koji u nekim slučajevima traje sve do danas, rekla je Saccara.
Tjedni program započeo je istu večer, predavanjem arheologinje Klare Buršić-Matijašić, koja je fenomen istarskih gradina predstavila iz arheološke, kulturne i krajobrazne perspektive. Tom je prigodom otvorena i digitalizirana izložba "Gradine, kameni temelji", autorica Lidije Rupel, Francesche Mucignato i Nadije Pezzulla. Posebnu pozornost posjetitelja privuklo je prvo javno predstavljanje brončane ženske figurice s Kastelca, slučajnog nalaza koji je prošle godine pribavio Pokrajinski muzej u Kopru. Prikazan je i završni dio dokumentarnog filma "HEMA: Priča o gradinama" redateljice Francesce Mucignato koji će u cjelosti na programu biti u subotu. U srijedu je predavanje pod nazivom "Gradine – vrijeme i prostor" održala sama koordinatorica Maša Saccara gdje je predstavila širi kronološki i prostorni okvir nastanka utvrđenih visinskih naselja na području sjevernog Jadrana.
Fenomen prostora
Na predavanju arheologinje Klare Buršić-Matijašić pod nazivom "Gradine Istre: arheološki, kulturološki i krajobrazni fenomen prostora" Buršić-Matijašić predstavila je gradine kao jedan od najprepoznatljivijih i najslojevitijih elemenata istarske kulturne baštine.
- Riječ je o prapovijesnim i ranopovijesnim utvrđenim naseljima, najčešće smještenima na uzvisinama, koja su bila naseljena još od brončanog i željeznog doba, a u pojedinim slučajevima i tijekom rimskog razdoblja, rekla je Buršić-Matijašić.
Predavanje je dobrim dijelom temeljila na primjeru gradine Monkodonja pokraj Rovinja, jednog od najznačajnijih i najbolje istraženih prapovijesnih lokaliteta u Istri. Na tom je primjeru prikazala način organizacije naselja, sustav obrambenih suhozidnih bedema te strukturu prostora unutar gradine, čime je posjetiteljima približila svakodnevni život tadašnjih zajednica.
- Arheološki nalazi poput keramike, oruđa i oružja pružaju vrijedne informacije o društvenim i gospodarskim odnosima prapovijesnih stanovnika Istre, dok su pojedine gradine kasnije postale temelj razvoja srednjovjekovnih naselja, a neka mjesta imaju kontinuitet naseljenosti sve do danas, istaknula je.
Osim arheološke vrijednosti, naglašena je i snažna kulturološka dimenzija gradina. One su duboko ukorijenjene u lokalnoj tradiciji, usmenoj predaji i identitetu stanovništva te su često povezane s legendama i toponimima koji su se očuvali do danas.
- Gradine imaju i važnu krajobraznu ulogu jer su najčešće smještene na dominantnim brežuljcima, skladno uklopljene u istarski reljef i oblikuju prepoznatljiv kulturni krajolik Poluotoka. Upravo zbog toga danas predstavljaju značajan potencijal za daljnja arheološka istraživanja, očuvanje baštine i razvoj održivog kulturnog turizma u Istri, rekla je predavačica.
Gradine, kameni, temelji
Otvorena je i digitalizirana izložba "Gradine, kameni temelji", autorica Lidije Rupel, Francesche Mucignato i Nadije Pezzulla. Izložba na suvremen i multimedijalan način predstavlja fenomen prapovijesnih gradina na području sjevernog Jadrana, s posebnim naglaskom na prostor Istre i Tršćanskog krasa. Veći dio izložbe koncipiran je u digitalnom obliku kroz video i multimedijalne sadržaje koji posjetiteljima približavaju strukturu gradinskih naselja i njihov značaj u prapovijesnom krajoliku. Uz multimedijalni dio, izložena su i dva fizička eksponata. Među njima je i rekonstrukcijski model gradine Mali Repen/Dvorac Rupinpiccolo na području Tršćanskog krasa, izrađen u mjerilu 1:100, koji prikazuje izgled i prostornu organizaciju jednog takvog utvrđenog naselja.
Posebnu pozornost posjetitelja privukla je brončana figurica poznata kao "Dama s Kastelca", pronađena kao slučajan nalaz na području nalazišta Socerb. Figurica prikazuje žensku figuru koja rukama pridržava grudi, s naglašeno ispupčenim trbuhom, a pretpostavlja se da predstavlja božicu poroda odnosno zaštitnicu majki. Datira se u razvijeno željezno doba, u razdoblje između 6. i 5. stoljeća prije Krista, te se povezuje s estenskim kulturnim krugom, gdje je pronađen identičan primjerak.
Program završava u nedjelju stručnim obilaskom lokaliteta Korte u Arheološkom parku Kašler, pod vodstvom Maše Saccare.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
