"Vla Vla Vlajland cabaret" pamtit ćemo prije svega po izvrsnom, satiričnom dramskom tekstu Ivana Lea Leme, koji je režirao aktualnu i dinamičnu predstavu čije je posebno bogatstvo jezik - urbana, zapravo globalizirana inačica dijalekta Dalmatinske zagore. Pamtit ćemo "Vla Vla Vlajland cabaret" i po odličnoj glumi Ecije Ojdanić, koja je na sceni čvrsta, zdravorazumska Vlajna, čistačica, koja svojom "jezičnom ka alkarsko koplje" pogađa u sridu
Ecija Ojdanić u predstavi "Vla Vla Vlajland cabaret" na trgu Tomaso Bembo (Snimio Marko Hajoš)
"Sad bar znamo kako je sve počelo", komentirao je, misleći naravno na koronu, jedan oduševljeni gledatelj preksinoć u Balama i životnu i bajkovitu predstavu "Vla Vla Vlajland cabaret" Ivana Lea Leme. Istodobno je nadomak pozornice čestitke brojnih posjetitelja primala glumica Ecija Ojdanić - koja u ovom odličnom suvremenom cabaretu kao ponosna Vlajna publiku vodi na put oko svijeta iz rodnih Hrvaca kraj Sinja preko Berlina sve do Wuhana, jer naravno ona je spletom okolnosti i nulti-pacijent koji je koronavirus proširio svijetom. Put je to i protiv predrasuda, put prihvaćanja, i put pomirenja. Smijeh i radost publike koja je do posljednjeg mjesta ispunila otvoreno i epidemiološki sigurno gledalište na Trgu Tomaso Bembo i ovacije na kraju izvedbe potvrda su da je i ova predstava iz produkcije Kazališta Moruzgva, nastala u vrijeme lockdowna, s pravom našla mjesto na "Bembo Festu - Prvom kazališnom festivalu malih formi.
"Vla Vla Vlajland cabaret" pamtit ćemo prije svega po izvrsnom, satiričnom dramskom tekstu Ivana Lea Leme, koji je režirao aktualnu i dinamičnu predstavu čije je posebno bogatstvo jezik - urbana, zapravo globalizirana inačica dijalekta Dalmatinske zagore. Pamtit ćemo "Vla Vla Vlajland cabaret" i po odličnoj glumi Ecije Ojdanić, koja je na sceni - koju krasi divovska sinjska alka te zastave Hrvatske i Europske unije - čvrsta, zdravorazumska Vlajna, čistačica, koja ima "jezičnu ka alkarsko koplje" kojom pogađa u sridu. Prvog je muža nasilnika, lažnog branitelja ostavila, a drugog velikog gospodina Hasana, Turčina, koji joj je ostavio ogromno bogatstvo - sahranila. Umro je iznenada, prve bračne noći, a upoznala ga je u Berlinu gdje je stigla kao podrška sinu koji je gay, ali gle nevolje - živi s partnerom Srbinom, baletanom. No žena koja kao i njena baba Cvita "vajka iđe naprid" bori se protiv svih predrasuda i ograničavajućih normi patrijarhalne sredine obremenjene sveprisutnim nacionalizmom i osuvremenjenim primitivizmom. Ona, kći alkarskog momka, se, kako ističe Ivan Leo Lemo "zdravim razumom i ljubavlju uzdiže iz mentalitetskog kamenjara i uspijeva postići emancipaciju".
Posebno je dirljiv dio iz završnice predstave u kojem Vlajna uronjena u molitvu u Crkvi Čudotovorne Gospe Sinjske susreće djetinje iskrenu i od predrasuda slobodnu, mudru djevojčicu Cvitu, koju majka Ecija, glumica, čeka pred crkvom i puši. Od babe Cvite do djevojčice Cvite - krug je zatvoren, a narodna mudrost je zapravo općeljudska istina o slobodi i jednakosti. Svjedočimo kazalištu u kazalištu, stvarnost u kazalištu i kazalištu u stvarnosti. Točnije pred nama je iscjeljujući kazališni, režijski i glumački dragulj.
"Nakon Cabareta Splićamke, Cabareta 'Preko veze', SF Cabareta Split in Space, ovo je moj četvrti cabaret, zapravo kolažna forma u kojoj žanrovski kombiniram storytelling, stand up, burlesque i mnoge tipično cabaretske postupke kao što su liberalnost, fragmentarnost, apartnost, satiričnost, provokativnost u izboru tema itd. Ono što me zapravo zanimalo u svim tim cabaretima jest dovesti ženske persone u njihovim životnim sunovratima do ruba, do živčanog sloma, do dna, do radikalizirane današnjice koja u njima istiskuje ljudskost i testira izdržljivost, ali i daje svijetu priliku za suštinske i sudbinske spoznaje. Volim i u sebi i u mojim herojkama i heroinama nalaziti snagu i inspiraciju za napraviti korak dalje, za izroniti iz oceana mračnog nesporazuma, još mračnijeg nerazumijevanja i najmračnijeg neznanja. Jer svi smo danas u ovim apokaliptično apatičnim vremenima na nekom radikalnom raskršću i moramo jedni druge podsjećati da nam je cilj i smisao boriti se za sljedeći dah što čišćeg zraka i sljedeći korak što moralnijeg života", zapisao je, između ostalog, Ivan Leo Lemo, redatelj i autor teksta, uz rad na predstavi.
Sve pohvale zaslužuju i kreograf predstave Leo Mujić, skladatelj Zvonimir Dusper Dus, scenograf Kristijan Popović, kostimografkinja Martina Ptičar i violinist Bruno Urlić.
Prvi kazališni festival malih formi "Bembo Fest", čiji su organizatori Teatar Fort Forno, Općina Bale i Turistička zajednice Općine Bale, a pokrovitelji Mon Perin d.d. i Glas Istre, nastavlja se sljedeći četvrtak, 12. kolovoza. S početkom u 21 sat, a ovaj put u Tvrđavi Fort Forno na programu je pjesnička večer "Suze sv. Lovre" u režiji Roberta Raponje.