"SANJARI BUDUĆNOSTI": Bili smo na pretpremijeri
KAZALIŠTE S VIZIJOM Utvrda Fort Forno kao ravnopravni član kazališnog ansambla
Dejan ŠTIFANIĆ
Zasluge za veliku kazališnu rolu utvrde Fort Forno u predstavi "Sanjari budućnosti" idu zaokruženom, poviješću nadahnutom i edukativnom scenariju Borisa Senkera, u kojem se spominje Fort Forno nekad, ali danas, kao i vještoj, snovitoj režiji Roberta Raponje koja umrežavajući kazališne forme stvara energetski teatar. Kazališni život austrougarskoj utvrdi iz 1904. udahnuo je i uigran i predan glumački ansambl, čiji su članovi i zaista vrsni pjevači, kao i dojmljiva glazba Massima Brajkovića
Već sama činjenica da se kazališna predstava događa na otvorenoj pozornici u prostoru austrougarske utvrde za publiku je poseban doživljaj. Međutim, baljanska utvrda Fort Forno iz 1904. godine u najnovijoj predstavi "Sanjari budućnosti" Borisa Senkera u režiji Roberta Raponje, a čijoj smo pretpremijeri svjedočili preksinoć, nije samo prekrasna pozornica i čarobna scenografija teatarske igre, već puno više od toga. Fort Forno u ovoj je predstavi i ravnopravni itekako važan "član ansambla", ali i mjesto radnje nove predstave iz produkcije Teatra Fort Forno iz Bala poznatog i kao Kazalište s vizijom.
Fortifikacijskom dragulju vraćen stari sjaj
Zasluge za veliku kazališnu rolu utvrde Fort Forno idu zaokruženom, poviješću nadahnutom i edukativnom Senkerovom scenariju, u kojem se spominje Fort Forno nekad, ali danas, kao i vještoj, snovitoj Raponjinoj režiji koja umrežavajući kazališne forme stvara energetski teatar. Fort Forno je tijekom trajanja predstave, ali i uoči nje - jer "Sanjari budućnosti" imaju dvadesetominutni glazbeni uvod - stalno živ.
Kazališni život udahnuo mu je uigran i predan glumački ansambl, čiji su članovi i zaista vrsni pjevači, kao i dojmljiva glazba Massima Brajkovića. Ona se stopila s pričom, a velikim dijelom troje mladih glazbenika (violina, električni klavir i klarinet) glazbu izvode uživo. Zanimljiva glumačka igra u kojoj se kao i u multikulturalnoj Puli u doba K.uK. carstva govori i pjeva hrvatski, talijanski, njemački, engleski, mađarski…, ali i zvoni čakavica, osim na pozornici, odvija se u svim dijelovima tvrđave. Igra se na njenom vrhu, u otvorima i prozorskim nišama, iza metalnih, rešetkastih vrata… Velik pečat kazališnoj inscenaciji daju i odlična, minimalistička a moćna scenografska rješenja Jasmine Pacek, koja potpisuje i krasne kostime. Posebnu dimenziju Fort Fornu daje i savršeno oblikovanje svjetla s potpisom Roberta Majoroša. Tako se kroz predstavu otkriva i sva veličina ovog fortifikacijskog dragulja iz vijenca utvrda kojima je u austrougarsko doba branjena Pula, a prošle je godine preuređena u kazališnu pozornicu te joj je vraćen stari sjaj zahvaljujući društvu Fort Forno iz Bala, a posebno potpori Zaklade Mon Perin, idejnog začetnika i osnivača Plinija Cuccurina i Općine Bale.
Za domaću publiku i turiste
Ovdje, dakle, kroz kazališnu predstavu koja je namijenjena i domaćoj publici i turistima, svjedočimo oživljavanju kulturne, u ovom slučaju arhitektonske, fortifikacijske baštine, kroz novi kazališni, odnosno umjetnički život. Neosporno je da briga za kulturnu baštinu u Balama nije floskula. Stoga se ususret premijeri - koja je zakazana za subotu, 10. kolovoza u 21 sat - s pravom može reći da je Fort Forno već u drugoj godini svog kazališnog postojanja postao poznata teatarska točka. Tu se zaista spajaju kultura i turizam.
"Sanjari budućnosti", gdje važno mjesto ima u Raponjinoj maniri fino istkan spoj dramskog i glazbenog teatra, lutkarskog kazališta, kazališta sjena, te umjetnosti svjetla, donose priču o zlatnom dobu austrougarske Pule i vizionarima koji su je od druge polovine 19. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata oblikovali u onodobno važno urbano, industrijsko, vojno, kulturno-umjetničko, intelektualno središte - moderan multikulturalni grad.
Kazališna priča počinje 1914. prizorom kada Sigmundu Freudu koji odmara na Brijunima na terapiju dolazi gospođica Histria. Njen je problem što sanja tuđe snove. Riječ je o sedam snova, snova sedam poznatih osoba iz povijesti Pule, grada na sedam brežuljaka. Tako u "Sanjarima budućnosti" san o "Kamenim snovima" sanjaju slavni građani Pule, arhitekt Pietro Nobile i povjesničar Pietro Kandler. Tu je i "Željezni san" nadvojvode cara Franje Josipa i nadvojvode Maximiliana, te viceadmirala Hansa Bircha Dahlenrupa, koji Pulu vide kao glavnu luku Monarhije. San o Puli kao glavnoj ratnoj luci sanjala je i Carica Elizabeta, Sisi koja je položila kamen temeljac za pulski Arsenal. Na sceni su i arhitekti sanjari koji sanjaju san o preobrazbi ratne luke u luku plemenite dokolice i grade prsten tvrđava oko Pule od Fort Bourguignona do Fort Forna. "Zvjezdane snove" sanjaju Johann Palisa, voditelj Mornaričke zvjezdarnice na Monte Zaru i Herman Potočnik Noordung, svemirski arhitekt. Tu su i u brijunskim "Rajskim snovima" Paul Kupelwieser, Alojz Čufar i dr. Robert Koch. U Puli "Raspjevane snove" sanjaju i književnik Thomas Mann, te glazbenici Antonio Smareglia i Franz Lehar.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
