treći proces

Mirta Maslać u Circolu o sekualnosti u literaturi i jeziku

| Autor: Mihael STOJANOVIĆ
(Snimila Leona Teodorović)

(Snimila Leona Teodorović)


U okviru cjelogodišnjeg programa "Treći Proces", održan je razgovor pod nazivom "Razgovor s Mirtom Maslać" u pulskom Circolu. Maslać je govorila o queer (netradicionalne osobe, op.a.) književnosti, rodu, aktivizmu te jeziku i položaju umjetnika i radnika u kulturi. Maslać je također publici predstavila svoje omiljene naslove autora koji se bave seksualnošću.

Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost, autorica je romana "Junak ili čudovište" te nosi nagrade za kratke priče. Objavila je i zbirku pjesama o queer temama te piše teorijske tekstove o književnosti i pitanjima seksualnih manjina. Istražuje teme kao što su disforija, lezbijska kultura i aktivistički tekstovi. Interes Puležana za te teme je bio je vrlo slab, čemu svjedoči činjenica da se događaju odazvalo svega dvanaest ljudi.

(Snimila Leona Teodorović)(Snimila Leona Teodorović)

Razmišljanje o promjeni jezika, načina izražavanja i književnosti

Maslać je privukla pozornost svojim nesvakidašnjim diplomskim radom koji se fokusirao na utjecaj govora na hrvatskoj "drag" sceni. Tijekom svog govora, istaknula je svoje zanimanje za queer mistiku, koja nije dio formalnog obrazovanja, zbog čega ju je morala samostalno istraživati.

Smatra da je važno istraživati teme koje su često zanemarene, a istaknula je problem rodnih normi u jeziku te se osvrnula na "rodno nebinarni jezik":
- Ne tražimo da nam netko nametne jezik i načine izražavanja. Institucije za jezik nebi trebale određivati kako se transseksualne osobe izražavaju.

Možemo se izraziti bez upotrebe roda, a hrvatski jezik ima problem sa sufiksima koji uvijek implicitno nose rod koji ne mora odgovarati rodu osobe, pojasnila je Maslać. Navela je primjer imenice "stol" koja je muškog roda iako nije živo biće. Rekla je kako želi istraživati queer teme jer primjećuje njihov nedostatak na sceni: "Moja eksplicitna priča o rodnoj disforiji i paničnim napadima osvojila je nagradu, a također sam istraživala i pisala o lezbijskim partizankama."

Dala je i primjer grupe jezičara iz Bosne i Hercegovine koji se bave bizarnim mijenjanjem jezika kako bi se izbjegao rod. U bosanskom jeziku, dosjetili su se izraza "profesorče" koji je "rodno neutralni" oblik, a u skladu je s gramatičkim pravilima.". Osvrnula se na "nebinarne osobe" (ljudi koji se ne smatraju niti muškarcima, a ni ženama, op.a.) te za one koje poznaje, objasnila je da se izražavaju na način koji nije rod koji im je dodijeljen pri rođenju, već najčešće koriste suprotni ili izmisle neki rod koji im se svidi.

O romanu "Sinovi, Kćeri", izjavila je kako joj se nije svidio. Nadodala je da je teško je pisati kritiku o vrlo poznatim piscima jer je nitko ne želi objaviti, te se osvrnula na neke, kako je i sama rekla, užasno bolne točke u romanu;

- Autorica Ivana Bodrožić uprizoruje transseksualnog lika te prikazuje kako je tužno biti u vezi s transseksualnom osobom te da ne možeš biti sretan kao takva osoba. U romanu se čini da je nemoguće ikad išta promijeniti u životu te nikad ništa ne ide na bolje jer su svi likovi užasni. Likovi su stereotip desničara ili "fejk" ljevičara – ne može se surađivati s tim likovima u romanu.

Rekla je kako se mora više pridavati pažnje na prikaz lika koji su seksualne manjine u literaturi, a konkretno za roman "Sinovi, Kćeri" kaže da je život transseksualne osobe u romanu je loše prikazan te na upit je li to "queer" roman?, kratko je rekla - "ne".

(Snimila Leona Teodorović)(Snimila Leona Teodorović)

Prosvjedi i nedavne situacije na političkoj sceni

Pitala se zašto Pride nije prisustvovao prosvjedu nastavnika i zašto sindikat nastavnika Preporod ne dođe na Pride te se priupitala: "zašto nema te međusobne podrške?", a osvrnula se i na početak borbi seksualnih manjina:

- Borbe koje su započele 60-ih godina su se fragmentirale i svatko se bori za sebe, a fokus aktivizma je na istospolnom braku, zakonima o govoru mržnje i slično. Trebamo se baviti opresijom, a opresija nije isključivo za LGBT zajednicu. Moramo se boriti i protiv rasizma, kapitalizma i drugih stvari, istaknula je Maslać, na što je dobila pljesak 12-člane publike.

Kada je upitana o Zagreb Prideu koji je javno "outao" ljude u saboru s tendencijama prema istom spolu i o ministru Damiru Habijanu, kojeg je "outao" predsjednik države Zoran Milanović, izjavila je kako joj osobno to nije problem te da su se ljudi uglavnom fokusirali na pravo na privatnost, a ne na inkluzivnost.

- Problem nastaje kada osobe na pozicijama moći budu "outane", kao što je to bio slučaj s ministrom. To je sasvim drugačije od "outanja" "malog p*dera u osnovnoj školi, u nekom selu", rekla je pučkim jezikom te priupitala zašto je Zoran Milanović "outao" ministra Habijana?

- To je problem jer nije toliko pitanje dijaloga o "outanju" nego korištenje pozicije moći "koju ima jedan bijeli p*der u moćnoj organizaciji".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater