Gradska galerija Fonticus u Gradu umjetnika nastavlja svoju plodnu izlagačku djelatnost prezentacijom dva nova projekata kojima su se predstavili istarska fotografkinja Slavica Isovska i opatijski slikar Saša Jantolek. Na trgu ispred galerije, u skladu s aktualnim mjerama, kustos izložaba Eugen Borkovsky predstavio je autore i njihove nove projekte koji će u narednih dvadesetak dana moći pogledati posjetitelji te renomirane grožnjanske galerije.
Slavica Isovska predstavila je najnoviju seriju fotografskih radova pod nazivom „Ozvučeni prostori“ koje je pripremala zadnjih nekoliko godina na temu glazbenika u svom elementu, snimljenih na različitim lokacijama na koje ih umjetnica vodi. Na njenim su fotografijama glazbenici koji sviraju ili pjevaju u prostorima koji nisu klasična pozornica, dvorana ili neki klub, tako da i okruženje dobiva svoje zapaženo mjesto na fotografiji. Često su to napušteni tvornički prostori, zarasle terase, napuštene pruge…
- Autorica uspijeva kadrirati i fotografski zabilježiti scene u kojima aktere 'samo što ne čujemo'. To postiže suradnjom sa svakim ponaosob. No, ovdje se ponekad događaju i iskliznuća iz konvencija, pa imamo čak i obnaženog svirača. Ovaj projekt možemo doživjeti kao osvježenje, ponudu vedre djelatnosti jer, iako glazba može izazvati i sentimentalne, tužne i patetične odjeke u našoj svijesti, uvijek uz raspršeni zvuk i ideju muziciranja imamo predumišljaj radosti. Nekim akterima bi mogli pripisati melodiju na koju nas asocira fotografska bilješka. Ovaj izložbeni niz predstavlja veliki broj glavnih likova. Svima je posvećena izuzetna pažnja. Očito je da motivi, svi glavni likovi ovog projekta, nisu na oficijelnom stageu. No, vještina komunikacije i kadriranje autorice prenose nam uvjerljive portrete. Pozdravljamo ovaj projekt jer nam svjedoči kako se kreativnost zaista mora voljeti i kako se sve podređuje mnogim, pa i ovakvim uvjetima, čime autorica uspijeva iskazati i svoj talent, ali i predstaviti grupu ljudi koji su iskreno kreativni iskazujući to kroz zvuk i stav. Pred nama je atraktivan projekt koji ostavlja tragove, svjedočanstva vremena. Slavica Isovska ostvaruje fotografsku, artističku gestu poštovanja kreativnosti drugog medija, zapisao je, uz ostalo, Borkovsky u katalogu izložbe.
Slavica Isovska je rođena u Kopru, a nakon srednje završila je Višu strukovnu školu u Sežani, smjer fotografija, gdje je diplomirala reportažnu fotografiju (serija: “Iza urbanog horizonta” - projekt o Romima, nastao na lokaciji Šutka, Makedonija, gdje je nekoliko mjeseci živjela s Romima). Njeni su radovi predstavljeni na više od 60 skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu, te na 18 samostalnih izložbi. Za svoje fotografije dobila je niz nagrada. Voli dokumentarnu, reportažnu i konceptualnu fotografiju. Uz analognu i digitalnu fotografiju bavi se i alternativnim postupcima u fotografiji, (fotogram, cijanotipija…). Bavi se edukacijom kroz tečajeve fotografije, fotografske radionice, foto izlete i slično. Živi i radi u Briču, na Gornjoj Bujštini, ali i u Kopru.
Saša Jantolek predstavlja sasvim svježu kolekciju „Kriptoevolucija“ izvedenu raznolikim likovnim načinima. Niz možemo ugrubo podijeliti na radove koji nude neke prepoznatljive oblike ili detalje, dok je drugi, manji dio kolekcije, apstraktniji. Radove karakterizira raznorodan, ali najčešće smiren kolor, kombinacija linija i ploha, što govori da je autoru uz slikarske postupke važan i potez. Dio radova su crteži u slojevima koji ne moraju poštovati obojeni ili rasterirani dio plohe.
- Radovi obiluju prepoznatljivim segmentima, detaljima koje možemo povezati s bićima ili predmetima. Na nekim radovima zapažamo životinjske dijelove na začudan način ujedinjene s mogućim ljudskim komponentama. Neki dijelovi nalikuju na ptičja, neki na leptirova krila. Neki su stilizirani, a neki predstavljeni s ponešto tipičnih detalja. Gdjegod se taj sraz prepoznatljivih sastavnica nastavlja utjelovljenjem pomoću apstraktnih elemenata kao što su gestualni potezi, slojevi boje ili sklopovi linija. Dijelovi slika građeni su nerijetko rasterima. Oni su u rasponu od reljefne površine pa do iscrtkanih područja. Zapažamo nadrealna, mistična bića. Ponegdje nalazimo obrađenu ideju plodnosti. U asortimanu nalazimo oblike, često deformiranih ljudskih likova ili njihovih atribucija. Zapravo, umjetnik se stalno igra našom percepcijom. Nakon što smo prišli pojedinom radu, u prvi mah doživljavajući ga kao apstraktne forme, odjednom prepoznajemo detalje koje povezujemo s viđenim oblikom. Čini se da su svi u nekim akcijama koje se ne moraju poklapati s logičnim, uobičajenim djelatnostima.
Maštovitost Saše Jantoleka nadilazi realnost. On iz nje uzima prije svega dojmove i ponešto oblika. Miješaju se spontanost i promišljeno uklapanje. U ovom nizu prevladava mišljenje, dojam o svijetu u kojem umjetnik živi zajedno s nama. Upravo je tu tajna zanimljivosti i dostizanja visokih estetskih i smislenih vrijednosti ovih radova. Ozbiljni formati progovaraju o želji za provokacijom, ponudom spoznaja kao realnih promišljanja, iskaza umjetnikova doživljaja. Slikar svoje osjećaje ekspresivno prenosi potezima, mrljama, oblicima. Možemo ovdje ponoviti kako Jantolek kroz skoro cijeli svoj opus održava ravnotežu između sadržaja i spontanosti izvedbe, dodao je Borkovsky o radovima opatijskog umjetnika Saše Jantoleka čije umjetničko djelovanje obuhvaća strip, crtež, slike, instalacije, objekte, poetske ilustracije, lutke…Posuđujući fragmente različitih umjetničkih stilova, tehnika i postupaka. Njegovi su radovi predstavljeni u mnogim gradovima i zemljama.