Kroz odabir poznatih reprodukcija umjetničkih djela od Klimta, preko starih renesansnih majstora, Arcimbolda domaćih slikarskih velikana Vlahe Bukovca, Celestina Medovića pa do recentnijih autora poput Roberte Weissman Nagy autorica prikazuje zanimljiv presjek biljaka kroz povijest i progovara o pojavljivanju i simbolici ljekovitog bilja u ikonografiji likovne umjetnosti

Izložba u kojoj sva čula uživaju, tako bi mogao glasiti poziv na vrlo zanimljivu izložbu "Bilje Mediterana na umjetničkim djelima" koja je preksinoć pred mnogobrojnom publikom otvorena u Zavičajnoj galeriji Crnobori u Banjolama.

Zanimljiv je to spoj dva svijeta - umjetnosti i ljekovitog bilja. Svijeta idejne začetnice i autorice izložbe, povjesničarke umjetnosti, etnologinje i kustosice Kristine Tamare Franić Kušić i fitoterapeutkinje Vesne Thiele. Kroz odabir poznatih reprodukcija umjetničkih djela od Klimta, preko starih renesansnih majstora, Arcimbolda do Van Gogha te sve do domaćih slikarskih velikana Vlahe Bukovca, Celestina Medovića pa do recentnijih autora poput Roberte Weissman Nagy autorica prikazuje zanimljiv presjek biljaka kroz povijest i progovara o pojavljivanju i simbolici ljekovitog bilja u ikonografiji likovne umjetnosti. Istovremeno su u galeriji izložene biljke koje se nalaze na radovima, ali i velika zbirka samoniklog ljekovitog bilja Vesne Thiele, bilja koje se može pomirisati, pogledati kako u prirodnom tako u prerađenom obliku od čega nastaju kreme, tinkture i proizvodi Vesne Naturals. Neobična, edukativna i interaktivna izložba svojom nas slojevitošću navodi da se osvrnemo na svijet, odnosno prirodu oko sebe, koja je oduvijek bila dio umjetnosti, ali je i sama u svojoj biti - umjetničko djelo.

"Volim biljke i cijenim biljke. Smatram da živimo u vremenima kada ljubav prema biljkama treba osvještavati jer bez njih ne možemo. Kad je Bog stvarao zemlju, a Biblija kreće s time, dao nam je biljke kao poklon. Mi smo u jednoj velikoj simbiozi s prirodom i ako ne osvijestimo važnost čuvanje ona će nastati. Priroda je jedna velika ljekaruša i ovom sam izložbom htjela pokazati kroz kompletnu povijest civilizacije od starih majstora do lokalne autorice Roberte Weissman Nagy da se može detektirati ta ljudska svijest i potreba za štovanjem bilja i prirode. Usuđujem se reći da smo civilizacija koja najmanje voli prirodu. Zato je ova izložba podsjetnik svakom pojedincu koji voli prirodu i instinktivno traži njeno utočište da joj se još više približi uz što bolje razumijevanje simbolične i zdravstvene uloge biljaka kroz povijest likovne umjetnosti. Ovom bi izložbom htjela pokazati kako su kroz povijest ljudi kroz umjetnička djela vrednovali i poštivali prirodu", rekla je kustosica. Istaknula je da je ova izložba proizvod dviju strasti - strasti prema umjetnosti koja ju je spojila s ljubavi prema ljekovitom bilju.